PROCEDURA u kojoj Slovenija na europskom sudu tuži Hrvatsku zbog neimplementacije kompromitirane arbitražne presude mogla bi se zakomplicirati zbog činjenice da imenovani sudac izvjestitelj za taj slučaj na sudu EU-a u Luksemburgu dolazi iz Velike Britanije, zemlje članice koja uskoro napušta EU, tvrdi ljubljansko "Delo".

Nakon što su obje države na usmenoj raspravi već iznijele svoje argumente vezane uz tužbu, nezavisni odvjetnik na sudu EU-a Priit Pikamäe u završnoj je fazi pripreme svog stajališta o tome je li taj sud uopće nadležan za spomenuti granični prijepor i arbitražu.

Dva moguća scenarija

Kratki sažetak njegova mišljenja na sudu će biti pročitan 11. prosinca u 9 sati i 30 minuta, piše vodeći slovenski list koji pažljivo prati slučaj arbitraže i tužbe koju slovenska vlada smatra bitnom za nacionalne interese.

Pri odlučivanju o tome je li predmet slovenske tužbe u njegovoj nadležnosti sud se može, ali ne nužno, osloniti na mišljenje nezavisnog odvjetnika.

No do zapleta bi moglo doći jer je za pripremu i objavu konačnog mišljenja suda o njegovoj nadležnosti zadužen član sudskog vijeća, sudac izvjestitelj Christopher Vajda, a komplikacija slijedi s obzirom na predviđene kratke rokove izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, tvrdi "Delo".

Ako do Brexita doista dođe 1. veljače iduće godine, kako je predviđeno, Vajda će izgubiti funkciju suca, što po neslužbenim tumačenjima otvara dva moguća scenarija.

Prema jednom, Britanac će morati požuriti s pisanjem odluke o nadležnosti ili nenadležnosti tog suda za slovensko-hrvatski spor, kako bi ona bila objavljena prije izlaska Velike Britanije iz EU-a.

Nije moguća analiza u jednoj odluci

Ako pak Britanac odluku ne bi napisao u roku od nekoliko tjedana nakon što svoje mišljenje o tome da nezavisni odvjetnik suda, onda bi ulogu suca izvjestitelja, odgovornog za utvrđivanje nadležnosti, mogao preuzeti neki drugi član sudskog vijeća koje raspravlja o tom predmetu, navodi "Delo" u analizi objavljenoj u ponedjeljak.
U oba slučaja u predmetu slovenske tužbe protiv Hrvatske ne bi došlo do novih kašnjenja u proceduri, za što je zainteresirana Slovenija, ocjenjuje list.

"Delo" također prenosi nedavnu ocjenu slovenskog ministra vanjskih poslova Mire Cerara o tome da bi sud EU-a u Luksemburgu mogao istodobno donijeti mišljenje o nadležnosti tog suda, ali i o meritumu samog predmeta, odnosno krši li Hrvatska neprihvaćanjem arbitražnog rješenja europski pravni "acquis".

List međutim dodaje da je europski sud na njihov upit o tome priopćio kako "nije moguće da se pitanje nadležnosti i meritum predmeta analiziraju u jednoj odluci".

To što je u Luksemburgu odlučeno da su pitanje nadležnosti suda i sam predmet slovenske tužbe u proceduri odvojeni prema neslužbenim tumačenjima, znači da je nadležnost suda doveo u pitanje i netko od članova suda, a ne samo Hrvatska, navodi s tim u vezi slovenski list ocjenjujući da bi se konačno rješenje moglo očekivati za tri do četiri mjeseca.

Hrvatska je u usmenoj raspravi pred sudom početkom srpnja ponovila stajalište po kojemu sud EU-a nije nadležan za predmet slovenske tužbe. Kako je nakon rasprave, odnosno saslušanja, u Luksemburgu tada istaknula državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić, rasprava je pokazala kako su neosnovane tvrdnje Slovenije da Hrvatska krši europsku pravnu stečevinu jer odbija arbitražno rješenje te da vjeruje kako će sud  zaključiti da taj spor uistinu nije u njegovoj nadležnosti.