KORONAKRIZA je znatno raširila pesimizam među hrvatskim građanima, pokazuje istraživanje koje je provela Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta Eurofound iz Dublina, čije rezultate prenosi zagrebački Institut za javne financije (IJF).

Iako je rad od kuće tijekom koronakrize za mnoge postao dijelom "novog normalnog", u Hrvatskoj se jako raširio strah od gubitka posla, kao i od daljnjeg urušavanja financijske situacije, komentira Predrag Bejaković u novom Aktualnom osvrtu IJF-a, pod nazivom "Utjecaj koronavirusa na život i rad građana u EU". Hrvatska je tako, uz Grčku, članica EU u kojoj među građanima vlada najveći strah od pogoršanja financijske situacije, pokazalo je istraživanje Eurofounda, koje je provedeno u srpnju. 

Hrvati jedva krpaju kraj s krajem, po tome smo najgori u EU

Uz to, Hrvati se u EU najviše žale da jedva sastavljaju kraj s krajem, odnosno početak i kraj mjeseca. U srpnju je, naime, 23 posto ispitanika u Hrvatskoj izvještavalo o velikim teškoćama s krpanjem početka i kraja mjeseca. S druge strane, samo je devet posto hrvatskih ispitanika očekivalo da će se njihova financijska situacija u naredna tri mjeseca popraviti. Usporedbe radi, u Estoniji je s optimizmom u svoju financijsku budućnost tada gledalo 24 posto ispitanika, a u Latviji 18 posto, primjećuju u Institutu za javne financije. 

"Prema ovom izvješću, građani Hrvatske navode znatne financijske i egzistencijalne probleme, takozvano krpanje kraja s krajem, koje je gotovo najviše u EU, vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije i slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU", ocijenio je Bejaković u Aktualnom osvrtu. 

Bejaković smatra da građani nisu dovoljno upoznati sa svime što se na nacionalnoj i europskoj razini radi kako bi im se pomoglo u koronakrizi. Stoga preporučuje usvajanje jasne komunikacijske strategije, kao i poticanje europske solidarnosti. 

"Time bi se vjerojatno i u Hrvatskoj moglo povećati povjerenje u vladu na nacionalnoj i EU razini, koje je zasad vrlo nisko", poručuje Bejaković.

Žene i mladi najugroženiji su na tržištu rada koje je pogodila koronakriza 

Istraživanje Eurofounda otkriva još neke zanimljivosti. Primjerice, usporedba  odgovora prve runde istraživanja iz travnja, kada je praktično cijela EU bila u lockdownu, i odgovora iz srpanjskog kruga istraživanja pokazuje da je na tržištu rada u EU znatno pogoršan položaj mladih. Nadalje, rezultati ukazuju na to da su u jeku koronakrize bez posla češće ostajale žene nego muškarci, kao i da je, unatoč radu od kuće, narušena usklađenost poslovnog i privatnog života.

Znatno je veća opasnost od gubitka posla kod samozaposlenih nego kod zaposlenih osoba, navode u IJF-u, pozivajući se na istraživanje. Također, puno je veća opasnost od gubitka posla kod osoba sa srednjom školom ili nižim stupnjem obrazovanja. S druge strane, ističu u IJF-u, najmanju vjerojatnost da će izgubiti posao imaju muškarci u dobi od 35 do 49 godina te visokoobrazovani radnici. 

"Na razini cijele EU najvažniji je zaključak da su, zbog vrlo negativnog utjecaja koronavirusa, snažno povećane međugeneracijske i rodne nejednakosti", zaključuje Bejaković u Aktualnom osvrtu. 

Inače, drugi krug istraživanja je Eurofound proveo u srpnju na području cijele EU, a rezultate je objavio krajem rujna. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 87.477 ispitanika, a provedeno je e-anketiranjem.