AKO I NIJE najgora u zadnjih 70 godina, s čime se ovih dana suočavaju Talijani, suša i u Hrvatskoj poljoprivrednike baca u očaj, piše danas Večernji list.

Prave kiše u nekim regijama nisu vidjeli mjesecima. Već sad je jasno da će kukuruz ove jeseni podbaciti 50, a negdje i 100 posto, pogotovo u istočnom dijelu Slavonije, kaže ratar i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, koji je i jučer pratio alarmantnu situaciju na svojoj njivi.

Kukuruz najgore prošao

Izuzetno visoke temperature i iznad 40 Celzija spalile su brojne kulture posijane u proljeće od kojih je kukuruz najgore prošao. I kad bi u sljedećih 15-ak dana konačno pala kiša, ne bi mu pomogla, dok bi se stanje na usjevima soje i šećerne repe, koje trenutačno nisu u ništa boljem stanju od kukuruza, moglo popraviti za 20-ak posto u slučaju padalina. "No, kakve smo mi poljoprivrednici sreće, s kišom, ako je bude, sigurno će doći i tuča i dodatni problemi", priča Brlošić.

Čini se da u suncu koje neumoljivo prži uživa samo suncokret iako se ni njegovo zrno zbog vrućina neće naliti najbolje.

"Naravno da zbog svega toga očekujemo više otkupne cijene na jesen. No sad kad je pšenica oko 2 kune, a suncokret ispod 4, cijene robe na policama trgovaca trebale su se korigirati u korist potrošača, ali nisu. Cijena suncokretova ulja nije pala, a ni brašna. Dapače, dok su nama pšenicu ljetos plaćali sramotnih 2.20 kuna, kruh i peciva su u isto to vrijeme dodatno poskupljivali. Iz pekarske industrije tvrde da pšenica najmanje sudjeluje u kruhu, pa od čega ga onda rade?" pita Brlošić, uvjeren kako nas čeka još jedna neizvjesna jesen.

Rezervni dijelovi za mehanizaciju već sad su 100-200 posto skuplji, a i gorivo, prihrana, zaštita na njivama..., tako da se mnogi poljoprivrednici opravdano pitaju isplati li im se sa pšenicom ići u jesensku sjetvu.

Izostanak oborina, visoke temperature, požari... utječu i na prinose u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Rumunjskoj... – za gotovo 46 posto teritorija EU vrijedi upozorenje o suši – a kako mi navodnjavamo manje od 2.5 posto ukupnih površina u Hrvatskoj, dvadeseterostruko manje i od Albanije, a i u boljim vremenima nadomještamo gotovo polovicu potreba za voćem i povrćem iz uvoza, nije čudno što cijene, zahvaljujući i jačoj turističkoj potrošnji, u maloprodaji rastu najmanje 20-30 posto, piše Večernji list.