ZBOG švicarca podignuto je 40 tisuća tužbi protiv banaka, tužbe se mogu podnijeti još sutra, a Vrhovni sud još nije donio usuglašeni stav o konvertiranim kreditima, piše Jutarnji list.

Od 2019. do danas na hrvatskim sudovima podignuto je oko 40.000 tužbi vezanih za kredite u švicarskim francima. Budući da je 13. lipnja zadnji dan kada potrošači mogu tužiti banke jer već sutradan nastupa zastara, izvjesno je da je to i konačni broj.

Premda se ne vodi zasebna evidencija za švicarce, Ministarstvo pravosuđa i uprave je putem sustava e-Spis prikupilo podatke o tužbama vođenim pod šiframa koje se odnose na utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu i zahtjeve za isplatu preplaćene kamate, dakle razlike između ugovorene i stvarno plaćene kamate, te na tužbe u kojima se traže isplate zbog preplaćenih kamata.

Nedvojbeno je da su posrijedi tužbe potrošača koji su zbog kredita u švicarskim francima pali u dužničko ropstvo.

Sporni slučajevi s konverzijom

Potrošači su na sudovima već dokazali da su odredbe iz ugovora o valutnoj klauzuli u švicarcima i promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene i ništetne, ali su ostali sporni oni slučajevi u kojima su se potrošači nakon 2014. odlučili na konverziju kredita u eurske.

U takvim slučajevima potrošači su također tužili banke tražeći povrat preplaćenog, ali sudovi su donosili različite odluke.

Općinski građanski sud u Zagrebu se u listopadu 2020. povodom dilema oko konvertiranih kredita obratio Sudu EU, a 2021. održana je sjednica svih sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda s predsjednicima županijskih sudova na kojoj je odlučeno da će se pričekati pravno shvaćanje suda u Luxembourgu.

Tri različite odluke Vrhovnog suda

Međutim, Sud EU je u svibnju prošle godine, odlučujući o pravu na obeštećenje po preplaćenim kamatama i valutnoj klauzuli za kredite nakon provedene konverzije, zaključio da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača čime je loptica vraćena Vrhovnom sudu.

Najgore je, međutim, što su na Vrhovnom sudu tri različita vijeća koja su odlučivala povodom žalbi u ovim predmetima donijela tri različite odluke.

Do danas nisu ujednačili stav, što potrošače koji su konvertirali kredite drži u neizvjesnosti, a ne treba isključiti ni da je to kod nekih utjecalo na donošenje odluke da ne tuže banke, piše Jutarnji list.

Vuk Vuković: Izračunali smo koliko ljudi mogu dobiti

Ekonomist Vuk Vuković je zajedno s Markom Rakarom i drugim stručnjacima osnovao tvrtku Druga fundacija koja nudi građanima da preuzme sve troškove vođenja sudskog postupka protiv banaka, a po uspješnoj naplati obeštećenja zadrži 25 posto iznosa, dok bi osoba koja je prodala tražbinu dobila 75 posto. 

Prijem mjesec dana je Vuković gostovao u Index Studiju. U emisiji je postavljeno hipotetsko pitanje koliko bi iznosilo obeštećenje na iznos kredita od 100 tisuća švicarskih franaka. 

>> Vuk Vuković o kolektivnim tužbama: Točno smo izračunali koliko ljudi mogu dobiti

"Ako je riječ o punom obeštećenju, za što se zalaže udruga Franak, a mi svi čekamo pravorijek Vrhovnog suda, rekao bih da bi obeštećenje moglo iznositi oko 15 tisuća eura. Ako je samo zatezna kamata, rekao bih da je iznos od 5 do 7 tisuća eura", istaknuo je Vuković dodajući da se za sada komunicira taj niži iznos, no nada se da će odluka Vrhovnog suda biti pozitivna za oštećene građane te da će se govoriti o većem, punom iznosu obeštećenja. 

"Manje bonusa i manje nagrada za bankare"

O procjeni da bi banke mogle isplatiti oštećenim građanima oko milijardu i pol eura, Vuković kaže da je to pola zadržane dobiti banaka zadnjih par godina. Naime, ovaj ekonomist kaže da priče o nekakvoj propasti banaka ako bi svi tužili te dobili banku jednostavno ne "drže vodu".

"Kao prvo, to su priče kojima se ljudi plaše. Ne postoji ni jedna iole ozbiljna analiza koja bi išla u prilog tezi da bi banke zbog ovog mogle propasti i da bi se negativan omjer tužbi protiv banaka mogao odraziti na druge kredite", istaknuo je Vuković. 

Ovaj ekonomski stručnjak naglasio je kako postoje dvije kategorije. Prva je likvidnost, odnosno da banke kod sebe definitivno imaju jako puno gotovine. Druga kategorija je dobit banaka, što je knjigovodstvena kategorija. 

"Ova aktivnost s tužbama mogla bi utjecati na dobit banaka, što znači manje bonusa i nagrada za menadžment tih banaka s tim da su dioničari nezadovoljni kao i banke matice", rekao je Vuković složivši se sa zaključkom voditelja da bi gubitkom velikog broja tužbi to, prije svega, značilo manje bonusa za bankare i njihov lagodni život.