KOMPLEKSNI pacijenti imaju najveće probleme u ostvarivanju zdravstvene zaštite, a istovremeno zdravstveni sustav neefikasno ulaže resurse u pokušajima da ih zbrine pa je potrebno promijeniti paradigmu rada i razmišljanja, istaknuto je na zdravstvenoj konferenciji.

Trodnevna konferencija posvećena unaprjeđenju skrbi za kompleksne pacijente okupila je u Biogradu na Moru 70-ak stručnjaka, predstavnika domova zdravlja, bolnica, civilnog društva, javne uprave i poslovnog sektora, koji su zaključili da takvi pacijenti "trebaju pomoć da bi primili pomoć".

"Kompleksnost proizlazi iz socijalnih problema, problema mentalnog zdravlja, psiholoških ili ponašajnih značajki koji su prisutni uz osnovnu tjelesnu bolest te otežavaju cjelokupnu skrb i liječenje", pojasnila je Karmen Lončarek sa Zavoda za palijativnu i integriranu skrb KBC-a Rijeka.

Kompleksni pacijenti čine oko 20 posto ukupnog broja pacijenata

Problematika je važna s obzirom na procjene da kompleksni pacijenti čine oko 20 posto ukupnog broja pacijenata, a da se na njih troši najmanje 50 posto ukupnih resursa zdravstvenog sustava - vremenski, kadrovski, financijski.

Zaključci prve hrvatske konferencije o kompleksnim pacijentima govore kako je potrebno na razini sustava promijeniti paradigmu rada i razmišljanja o kompleksnim pacijentima jer su oni među najbrže rastućim izazovima za zdravstvene sustave.

Starenje stanovništva, promjena strukture obitelji, ograničeni resursi za skrb te organizacijske prepreke u zdravstvu u različitim kombinacijama uzrokuju dramatične probleme za pacijente, obitelji i zdravstvene radnike, upozorili su sudionici.

Potrebno kontinuirano planiranje i koordinacija djelatnika

Razvoj tehnoloških rješenja, smatraju, treba biti naslonjen na potrebe pacijenata, obitelji i profesionalaca, a ne isključivo na mogućnosti proizvođača. Odgovarajuća skrb za kompleksne pacijente nije moguća bez suradnje različitih profesija i organizacija iz zdravstva, socijalne skrbi i civilnog društva.

Također, potrebno je kontinuirano planiranje i koordinacija djelatnika koji sudjeluju u pružanju skrbi, dok je u zbrinjavanju kompleksnih pacijenata ključno rano informiranje obitelji/skrbnika radi planiranja nastavka skrbi.

Na konferenciji su izneseni prijedlozi za poboljšanje skrbi, uobličeni u javnopolitičke smjernice za donositelje odluka o integraciji skrbi i neformalnoj skrbi, izrađene u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, koje će idućih tjedana biti predstavljene stručnoj i široj javnosti.  

Konferenciju je organizirao PUB HUB tim Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s partnerima.