UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi najbliži suradnici sve otvorenije i ozbiljnije govore o mogućnosti završetka rata prije zime ove godine.

Prema informacijama koje je objavio ugledni ukrajinski list Kyiv Independent, Zelenski je krajem svibnja na zatvorenom sastanku zastupnicima svoje stranke Sluga naroda poručio kako Kijev vidi "realističnu priliku" za okončanje sukoba. Ovu je procjenu javno ponovio i šef ureda Zelenskog i bivši šef vojnih obavještajaca Kirilo Budanov, istaknuvši kako je cilj prekinuti ratne operacije do studenog 2026. godine.

Diplomatska ofenziva kulminirala pismom

Ova iznenadna diplomatska ofenziva Kijeva dobila je svoj najkonkretniji oblik u otvorenom pismu koje je Zelenski uputio Vladimiru Putinu, predlažući izravan sastanak licem u lice na neutralnom terenu poput Švicarske ili Turske. Iako je Kremlj potvrdio primitak pisma, prve reakcije iz Moskve, kao i Putinovo javno propitivanje legitimiteta ukrajinskog predsjednika, pokazuju da je put do pregovora iznimno kompliciran.

Ipak, iza javnog optimizma i tvrdnji vojnih analitičara da se ratna sreća okreće u korist Ukrajine, u Kijevu se iza zatvorenih vrata odvija dramatična utrka s vremenom zbog dva ključna i vrlo opasna razloga.

Prvi razlog: Američki izbori i Trumpov fokus na Iran

Ključni pokretač žurne ukrajinske diplomacije leži u Washingtonu. Pregovori uz posredovanje SAD-a praktički su zamrznuti od veljače jer je administracija Donalda Trumpa potpuno zaokupljena ratom protiv Irana.

Službeni Kijev stoga prvi put javno priznaje geopolitičku stvarnost – unutaramerički izbori za Kongres održavaju se u studenom, a Bijela kuća pod svaku cijenu želi diplomatski uspjeh na nekom drugom polju kako bi umirila birače prije glasanja.

Ukrajinski dužnosnici objašnjavaju kako Washington želi da se situacija u Europi smiri do jeseni te da Trump planira Rusiji ponuditi mirovni plan, zbog čega Kijev želi hitno uskočiti u taj proces kako bi osigurao vlastita sigurnosna jamstva. Da se u pozadini nešto pokreće, potvrdili su i američki dužnosnici koji navode kako Washington doista priprema novi diplomatski pritisak za okončanje ruske invazije.

Kijev procjenjuje da mu trenutačna situacija na bojištu, gdje su ruske ofenzive stale, a ukrajinski dronovi uspješno duboko režu rusku energetsku infrastrukturu, daje najbolju moguću pregovaračku poziciju koja se neće dugo ponoviti.

Drugi razlog: Kritičan manjak raketa za Patriot i strah od nove ruske mobilizacije

Drugi, znatno neugodniji razlog za žurbu jesu ozbiljne pukotine u ukrajinskoj obrani koje bi s dolaskom zime mogle postati kobne. Iako je u svibnju Ukrajina, prema podacima monitoring grupe DeepState, oslobodila više teritorija nego što je Rusija uspjela osvojiti, uspjesi na tlu kriju golemu ranjivost u zraku. Rusija je pokrenula masovne zračne udare na Kijev i druge gradove, koristeći desetke balističkih i krstarećih projektila odjednom, što je dovelo do kritičnog pražnjenja ukrajinskih zaliha.

Visoki vladini izvori potvrdili su da pojedine bitnice sustava Patriot operiraju s kritično niskim zalihama presretača jer isporuke kroz NATO-ve programe drastično kasne za stvarnim prijetnjama na terenu. Zelenski je zbog toga poslao i dramatično pismo Donaldu Trumpu, upozoravajući ga da je obrana neba nad Kijeva pred slomom. Ako se pregovori ne pokrenu sada, nova zima donijet će neizbježno rusko uništavanje ionako načete ukrajinske energetske mreže.

Uz to, ukrajinski obavještajni podaci pokazuju da ruski model privlačenja dragovoljaca golemim financijskim ugovorima više nije dovoljan da pokrije masovne gubitke na bojištu. Kijev raspolaže internim informacijama da Putin potajno priprema novi val masovne mobilizacije desetaka tisuća ljudi, a ruski građani već masovno dobivaju pozive za vojne odsjeke kroz elektroničke sustave.

Može li se uopće premostiti jaz između Kijeva i Moskve?

Unatoč rijetkom poklapanju faktora koji tjeraju i Washington i Kijev prema pregovorima, najveća prepreka ostaju maksimalistički i potpuno suprotstavljeni zahtjevi zaraćenih strana. Ukrajina inzistira na tome da zamrzavanje trenutačne linije fronte predstavlja jedini realističan temelj za privremeni prekid vatre, dok u isto vrijeme kategorički odbija trajno prepuštanje teritorija Rusiji.

S druge strane, Kremlj i dalje službeno zahtijeva da se ukrajinska vojska bez borbe povuče iz preostalih dijelova Donbasa koji su pod kontrolom Kijeva, te da se trajno odrekne NATO integracija. Ipak, indikativno je da je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nedavno izjavio kako se Moskva nada nastavku pregovora, što je jasna promjena retorike nakon mjeseci u kojima su tvrdili da im diplomacija uopće nije prioritet.

Ukrajinski politički i vojni vrh svjestan je da se prozor za dogovor zatvara i da se ovakva prilika vjerojatno neće ponoviti. Kako je to sažeo jedan visoki ukrajinski dužnosnik: "Sve ukazuje na to da je ovo sada najbolja šansa da prisilimo Rusiju da stavi točku na sve ovo."