ŽENE će se u ekonomskim pravima izjednačiti s muškarcima tek za više od dva i pol stoljeća, a u Hrvatskoj je najveći jaz u političkoj moći, unatoč jednakosti u obrazovanju, pokazuje izvješće Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

Rodna će ravnopravnost biti dosegnuta tek za nekih sto godina, utvrdio je WEF u najnovijem godišnjem izvješću, mjereći jaz u društvenom položaju žena i muškaraca na području ekonomije, obrazovanja, zdravlja i političke moći.

Nastojanja da se postigne ravnopravnost osjetno su pojačana u odnosu na prošlu godinu, ponajprije zahvaljujući većoj političkoj zastupljenosti žena, ističu u WEF-u. Upozoravaju ipak da je upravo politička arena područje na kojem su razlike i dalje najveće - do ravnopravnosti žene dijeli još 95 godina.

Najviše smanjena razlika u obrazovanju

Jaz je najviše smanjen u obrazovanju te će na ravnopravnost žene morati čekati još 12 godina. Od ukupno 153 zemlje obuhvaćene istraživanjem potpuna ravnopravnost žena i muškaraca u obrazovanju ostvarena je u njih 40.

Sudjelovanje žena na tržištu rada pak stagnira, a financijska nejednakost je produbljena. Razlog je pogoršanje u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju koje je nadjačalo napredak u članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Korak unazad u ekonomskoj jednakosti

Participacija žena u ekonomiji i njihove prilike na tom području najveći su izvor zabrinutosti, ističu u WEF-u.

"To je jedino područje na kojem se napredak prometnuo u regresiju", naglašavaju, pojašnjavajući da će ženama trebati strahovito dugih 257 godina da se izjednače s muškarcima.

Razlog je veća zastupljenost žena na poslovima koji se automatiziraju. Žene se također nedovoljno zapošljavaju u zanimanjima u kojima je rast plaća najizraženiji, a suočene su i s vječnim problemom nedostatne infrastrukture skrbi i pristupa kapitalu.

Najveći će izazov u budućnosti biti nedostatna zastupljenost žena na novim poslovima, konstatiraju autori WEF-ova izvješća, podsjećajući da žene čine tek 12 posto zaposlenih u sektoru računalstva u oblaku.

U obradi podataka i umjetnoj inteligenciji njihov udio iznosi 15, odnosno 26 posto.

Island ponovo najbliže rodnoj ravnopravnosti

Island je jedanaestu godinu zaredom zauzeo prvo mjesto među 153 zemlje vrijednošću indeksa ravnopravnosti žena i muškaraca od 0,877 bodova. Vrijednost od jednog boda predstavlja punu rodnu ravnopravnost.

Na drugom je mjestu Norveška, a na trećem Finska koja je u ovogodišnjem izvješću zamijenila mjesta sa Švedskom.

Na petom je mjestu Nikaragva, na šestom Novi Zeland, a na sedmom Irska. Među 10 zemalja s najmanjom razlikom između žena i muškaraca našle su se još Španjolska na osmom, Ruanda na devetom i Njemačka na 10. mjestu.

Najveće su poboljšanje u odnosu na prošlu godinu zabilježile Albanija, Etiopija, Mali, Meksiko i Španjolska.

U Hrvatskoj jednakost u obrazovanju, razlika u političkoj moći

Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto među ukupno 153 zemlje s ukupnom vrijednošću indeksa ravnopravnosti od 0,72 boda. U prošlogodišnjem je izvješću bila na 59. mjestu među ukupno 149 zemalja i vrijednošću indeksa od 0,712 boda.

Najizraženija je neravnopravnost žena u odnosu na muškarce iskazana vrijednošću indeksa u kategoriji političke moći, gdje Hrvatska bilježi samo 0,232 boda. Situacija je ipak poboljšana u odnosu na prošlu godinu kada je njegova vrijednost iznosila 0,191 bod.

U obrazovanju su žene izjednačene s muškarcima, a u kategoriji očekivanog životnog vijeka ispred su muškaraca, s vrijednošću indeksa od 1,060 bodova.

Najviše je u odnosu na prošlu godinu produbljena razlika u primanjima, iskazana u vrijednošću indeksa od 0,678 boda. U prošlogodišnjem je izvješću vrijednost indeksa iznosila 0,727 bodova.

"Treba hitno nešto poduzeti"

"Nitko od nas neće za života svjedočiti rodnoj ravnopravnosti, a vjerojatno neće ni mnoga naša djeca", zaključuju u WEF-u.

"Ovogodišnje izvješće naglašava sve veću potrebu da se hitno nešto poduzme", istaknuo je utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab.

Široki ekonomski rast i razvoj nisu mogući bez žena, poručio je Schwab.

"U osvit trećeg desetljeća ovog stoljeća cilj globalnih, kao i čelnika pojedinih država i privrednih sektora mora biti gradnja pravednijeg i inkluzivnijeg gospodarstva", dodao je.