NA OPĆINSKOM sudu u Novom Zagrebu 76-godišnja Štefanija Lindić iz Samobora prije godinu dana osuđena je na četiri godine zatvora zbog nesreće u studenom 2017. godine u kojoj je poginuo šestogodišnji dječak.

Tu presudu koja je donesena na Općinskom sudu u Novom Zagrebu drugostupanjski Županijski sud u Slavonskom Brodu preinačio je i smanjio na 2 i pol godine jer je smatrao da je kazna od 4 godine zatvora previsoka, objavio je danas Jutarnji list. Lindić mora podmiriti i 20.000 kuna sudskih troškova. Maksimalna kazna koja joj je prijetila bila je osam godina zatvora.

Štefanija Lindić na dijete je naletjela na pješačkom prijelazu na samoborskom trgu kroz koji prolazi cesta.

Stigla je u Remetinec

Prije mjesec dana, točnije 2. siječnja, Lindić je stigla u Remetinec gdje će provesti neko vrijeme, a zatim će biti upućena u neku od kaznionica.

Na sudu je utvrđeno da je vozila 37,5 km/h, a na kobnom je mjestu, rečeno je u presudi, ograničenje 50 km/h te da je bila 26 metara udaljena od majke s djecom u trenutku kada su stupili na pješački prijelaz.

Na sudu je Štefanija Lindić kazala da joj je jako žao, da ni sama nije sigurna kako se to dogodilo, te da zna kako je roditeljima jer je i njoj sin poginuo. Kazala je i da je u depresiji, da odlazi psihijatru te da pije tablete bez kojih više ne može ni živjeti.

Nije bila pod utjecajem alkohola, vozila ispod ograničenja

Podsjetimo, teška nesreća dogodila se u centru Samobora u studenom 2017. Dok je majka s dva sina prelazila cestu, na njih je naletjela tada 73-godišnjakinja koja je vozila Smart. Autom je pokupila manjeg dječaka, pred očima užasnute majke i brata.

Oba dječaka su nakon nesreće prevezena u Klaićevu bolnicu gdje je šestogodišnjak preminuo, dok su njegovom bratu utvrđene lakše ozljede. 45-godišnja majka nije ozlijeđena.

Tada 73-godišnja vozačica nije bila pod utjecajem alkohola, a na djecu i majku koji su prelazili cestu na obilježenom pješačkom prijelazu naletjela je, navodi se, zbog neprilagođene brzine.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.