Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svom noćnom obraćanju rekao da budućnost Ukrajine ovisi o ishodu ključnih borbi na istoku zemlje. "Vrlo je teško na istoku - vrlo bolno. Moramo uništiti neprijateljsku vojsku. I uništit ćemo je. Bilohorivka i Marinka, Avdivka i Bahmut, Vuhledar i Kamjanka – i druga mjesta gdje se odlučuje o tome kakvu ćemo budućnost imati. Gdje se bori za budućnost svih Ukrajinaca", poručio je ukrajinski čelnik. 

Europsko vijeće je u današnjem priopćenju za javnost objavilo da se produljuju sankcije protiv 1473 pojedinca i 205 entiteta koji podupiru ruski rat protiv Ukrajine. Sankcije će ostati na snazi dodatnih šest mjeseci. Sastoje se od zabrane ulaska u EU pojedincima, zamrzavanja imovine koja se drži u EU i zabrane građanima EU da daju bilo kakvu ekonomsku pomoć predmetnim subjektima i pojedincima.

Nadaju da će sankcije lišiti Rusiju sposobnosti da nastavi rat tako što će oslabiti njezino gospodarstvo i uskratiti joj pristup bitnim tehnologijama i tržištima smanjujući njezinu sposobnost za vođenje rata. Priopćenje za javnost završava obećanjem pomoći Ukrajini "koliko god bude potrebno" i kontinuirane potpore ukrajinskom suverenitetu.

Srpski ministar gospodarstva Rade Basta je u objavi na Instagramu zatražio od vlade Srbije da se hitno izjasni o uvođenju sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

>> Opširnije

Savjetnik za američku nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izjavio je kako su Sjedinjene Države ohrabrivale kineskog predsjednika Xi Jinpinga da izravno razgovara s Volodimirom Zelenskim, nakon što su se danas pojavile najave da će kineski čelnik razgovarati s ukrajinskim predsjednikom.

"Poticali smo predsjednika Xija da se obrati predsjedniku Zelenskom jer vjerujemo da bi Kina i sam predsjednik Xi trebali izravno čuti ukrajinsku perspektivu, a ne samo rusku perspektivu o tome. Mi smo, zapravo, nagovarali Peking da se ta veza uspostavi", rekao je Sullivan. 

Sullivan je dodao da su američki dužnosnici "danas razgovarali s ukrajinskim kolegama" i da Ukrajinci nisu službeno dobili potvrdu da će biti telefonskog poziva ili videokonferencije sa Xijem. "Nadamo se da će ih biti. To bi bila dobra stvar jer bi potencijalno donijelo više ravnoteže i perspektive načinu na koji Kina pristupa ovome, a nadamo se da će ih to i dalje odvraćati od odabira pružanja pravne pomoći Rusiji", zaključio je. 

Njemački veleposlanik u Velikoj Britaniji Miguel Berger tvrdi da je obuka ukrajinskih vojnika za korištenje tenkova Leopard 2 skoro završena. Podsjetimo, Njemačka je u siječnju najavila da će poslati tenkove u Ukrajinu odgovarajući na višetjedne pritiske zapadnih saveznika. 

Američki predsjednik Joe Biden je u sklopu rekordnog mirnodopskog proračuna za obranu predvidio povećanje plaća za vojnike od 5.2%. Za potrebe nacionalne sigurnosti bi ukupno trebalo biti izdvojeno 886 milijardi dolara, pri čemu se poseban fokus stavlja na osiguravanje financijskih sredstava za istraživanje i razvoj. 

Bidenov zahtjev je predvidio davanje 842 milijarde dolara Pentagonu, dok bi se još 44 milijarde dolara raspodijelile na obrambene programe u Federalnom istražnom uredu, ministarstvu energetike i drugim agencijama. 

Umirovljeni general HV-a Slavko Barić gostovao je na N1 i analizirao stanje na bojištu u Ukrajini.

>> Opširnije

Britanska kraljevska mornarica tvrdi kako je pratila rusku fregatu i tanker u vodama blizu Ujedinjenog Kraljevstva. Brod Portland je raspoređen iz luke u Plymouthu kako bi pratio fregatu Admiral Kasatonov (ruska fregata s vođenim projektilima) i tanker za podršku Akademik Pašin.

Britanska fregata Type 23 pratila je Ruse kroz La Manche u nedjelju ujutro dok su išli prema Sjevernom moru, nakon što su plovili prema sjeveru kroz Biskajski zaljev. "Kraljevska mornarica rutinski odgovara na prateće ratne brodove u našim teritorijalnim vodama i susjednim morskim područjima kako bi osigurala poštivanje pomorskog prava i odvratila zlonamjerne aktivnosti", rekao je Ed Moss-Ward, zapovjednik broda. 

"Praćenje ruske skupine zajedno sa savezničkim partnerima pokazuje predanost Kraljevske mornarice i NATO saveza održavanju pomorske sigurnosti koja je ključna za naše nacionalne interese", dodao je. 

Rusija i Ujedinjeni narodi su nakon pregovora u Ženevi dogovorili produljenje sporazuma o ukrajinskom žitu za 60 dana, javlja ruska državna novinska agencija RIA.

"Naše rusko međuresorno izaslanstvo upravo je završilo još jedan krug razgovora s predstavnicima UN-a koje predvode glavni tajnik UNCTAD-a Greenspan i šef OCHA-e Griffiths", potvrdio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin na današnjem brifingu. Diplomat je dodao da se Moskva složila s produljenjem trenutnog sporazuma o žitu, koji traje do 18. ožujka, za dodatnih 60 dana. 

"Ali samo na 60 dana. Svaka daljnja politika žitarica ovisit će o stvarnom — na temelju ne onoga što je rečeno, već onoga što je učinjeno — napretku u normalizaciji našeg poljoprivrednog izvoza, uključujući bankovna plaćanja, transportnu logistiku, osiguranje, odmrzavanje financijske aktivnosti i nastavak opskrbe amonijakom kroz naftovod Toljati-Odessa", istaknuo je. 

Ukrajina i Rusija su značajni izvoznici hrane u svijetu. Ukrajina, poznata kao jedna od žitnica svijeta, prije rata izvozila je oko tri četvrtine žitarica koje proizvodi. Prema podacima Europske komisije, oko 90% tog izvoza isporučeno je morem iz ukrajinskih crnomorskih luka. Rat i njegov utjecaj na izvoz žita stoga ima velike implikacije, osobito na globalnom jugu koji se uvelike oslanja na njih.

Ruski plaćenici upali su u veliku čeličanu na sjevernom rubu Bahmuta, koju su ukrajinske snage željele pretvoriti u uporište.

>> Opširnije

Talijanska vlada je danas priopćila da ruska plaćenička skupina Wagner stoji iza porasta broja migrantskih brodova koji pokušavaju prijeći središnji Mediteran.

>> Opširnije

Očekuje se da će Međunarodni kazneni sud (ICC) izdati naloge za uhićenje Rusa zbog rata u Ukrajini "u kratkom roku", potvrdio je anonimni izvor za Reuters. Dodao je kako će tužitelj ICC-ja vjerojatno zatražiti od predraspravnog suca da odobri izdavanje naloga protiv nekoliko Rusa za otmicu djece iz Ukrajine i gađanje civilne infrastrukture. 

Ova izvješća dolaze nakon što je New York Times objavio da ICC namjerava otvoriti dva procesa povezana s ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. Tim ICC-ja je prošle godine otišao u Ukrajinu kako bi započeo s istragom mogućih ratnih zločina. Nekoliko sati prije njihova odlaska tužitelj Karim Khan rekao je da će početi prikupljati dokaze u sklopu službene istrage.

Ni Rusija ni Ukrajina nisu članice ICC-ja, a Moskva ne priznaje taj sud. ICC ima 123 člana i procesuira pojedince odgovorne za najgore ratne zločine.

Britanski premijer Rishi Sunak predviđa "teško i opasno desetljeće" u velikom pregledu obrane, sigurnosti i vanjske politike, koji je danas objavljen.

>> Opširnije

Nakon više od godinu dana rata, između Washingtona i Kijeva iza kulisa pojavljuju se sve veće razlike u ratnim ciljevima, a naziru se i potencijalne žarišne točke oko toga kako će i kada sukob završiti, piše Politico.

>> Opširnije

Najmanje trojica ruskih diplomata, među stotinama koje su protjerane iz zemalja članica Europske unije ili stavljene na "crnu listu" od početka invazije na Ukrajinu, sada su akreditirani predstavnici u Srbiji, objavio je Radio Slobodna Europa (RFE).

>> Opširnije

Ruski trgovinski višak premašio je u 2022. godini 330 milijardi dolara, odražavajući skok izvoza i visoke cijene nafte na svjetskim tržištima, pokazali su podaci carinske uprave.

>> Opširnije

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je danas da su odnosi između Rusije i Kine glavni čimbenik koji podržava globalnu stabilnost u današnjem svijetu, javlja Reuters. "Bilateralni odnosi između naših zemalja dosegnuli su novu razinu bez presedana i postali su glavni čimbenik koji podupire globalnu stabilnost u svjetlu rastućih geopolitičkih napetosti u svijetu", poručio je Šojgu. 

Moldavski ministar obrane Anatolie Nosatîi je u intervjuu za AFP rekao kako se njegova zemlja ne suočava s "neposrednom vojnom opasnošću", ali je predmet "hibridnog rata koji je proizvela Rusija" u pokušaju da "svrgne državnu vlast". Nosatîi je dao intervju u svom uredu u Kišinjevu nakon posljednjeg u nizu protuvladinih prosvjeda koji su izbili tijekom vikenda u maloj bivšoj sovjetskoj zemlji.

"Neposredna vojna opasnost protiv Moldavije trenutno ne postoji, ali postoje druge vrste opasnosti koje utječu na sigurnost zemlje - hibridno ratovanje", kazao je. Tvrdi kako Rusija generirajući "dezinformacije, napetosti unutar društva" pokušava "promijeniti politički poredak, destabilizirati i svrgnuti državnu vlast".

Bijela kuća optužila je u petak Rusiju da želi destabilizirati Moldaviju kako bi postavila prorusku vladu. Proeuropska Moldavija opetovano je optuživala Moskvu da planira nasilno svrgnuti njezinu vladu putem sabotera prerušenih u protuvladine prosvjednike, što je Rusija oštro negirala. 

Vojna uprava Hersona je objavila kako su ruske snage napale energetske radnike u selu Darivka u Hersonskoj oblasti. Jedan inženjer je ozlijeđen i prebačen u lokalnu bolnicu. "Tijekom neprijateljskog granatiranja stručnjaci su izvodili hitne sanacijske radove", navodi se u priopćenju.

Ukrajina je ponovno zauzela Herson u studenom prošle godine nakon gotovo osam mjeseci okupacije ruskih snaga koje su ga zauzele ubrzo nakon početka velike invazije. Područje je sada pod gotovo stalnim bombardiranjem ruskih snaga sa suprotne strane rijeke Dnjepar.

Kremlj je priopćio kako još nije isključena mogućnost da ruski predsjednik Vladimir Putin sudjeluje na summitu G20 u Indiji u rujnu ove godine. Putin još uvijek nije otputovao izvan granica bivšeg Sovjetskog Saveza od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine. 

Upitan hoće li Putin prisustvovati summitu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas novinarima: "To se ne može isključiti. Rusija nastavlja u potpunosti sudjelovati u okviru G20. Namjerava to i nastaviti činiti. Ali odluka još nije donesena."

Ruski ciljevi u Ukrajini mogu biti ostvareni samo vojnim putem, rekao je danas novinarima Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Zasad nisu ispunjeni uvjeti za tranziciju procesa prema mirnom putu", rekao je Peskov.

"Za nas apsolutni prioritet nastavlja biti i uvijek će biti postizanje naših ciljeva. Trenutno ti ciljevi mogu biti ostvareni samo vojnim putem", rekao je Peskov. Podsjetimo, krajem prošlog mjeseca Kina je predstavila svoj mirovni plan, ali Kremlj je tada poručio kako "nema izgleda za mir".

"Specijalna vojna operacija (Kremljov eufemizam za rat protiv Ukrajine) se nastavlja, nastavljamo s postizanjem unaprijed zadanih ciljeva", rekao je tada Peskov.

OSCAR za najbolji dokumentarni film dodijeljen je dokumentarcu Navalni, koji govori o događajima povezanima s trovanjem poznatog ruskog oporbenog čelnika, u čemu Kremlj vidi pokušaj "politizacije" filmske umjetnosti.

>> Opširnije

VLADIMIR Putin sastao se s čečenskim vođom Ramzanom Kadirovim.

>> Opširnije

Glavna urednica ruske državne televizije Russia Today i jedna od Putinovih najpoznatijih propagandistica, Margarita Simonjan, nedavno je izjavila da je rat u Ukrajini borba Rusije protiv čitavog Zapada.

>> Opširnije

POSEBNI izaslanik Njemačke za zapadni Balkan Manuel Sarrazin smatra da prijetnje predsjednika Republike Srpske treba shvaćati ozbiljno. Kaže da je bila greška to što se na prijetnje Vladimira Putina nije pravodobno reagiralo.

>> Opširnije

Ukrajinska državna televizija Suspilne javlja kako su ukrajinski partizani digli u zrak željezničku prugu koju ruske snage koriste u okupiranom dijelu južne regije Herson.

"Na lijevoj obali rijeke Dnjipro u Hersonskoj oblasti pripadnici pokreta otpora digli su u zrak prugu koju Rusi koriste za prebacivanje svojih snaga", objavila je ukrajinska televizija, a o napadu se oglasilo i zapovjedništvo južnog sektora ukrajinske vojske.

"Vojska Ruske Federacije je u nelagodnoj situaciji u pogledu poluotoka Krima. Držimo njihove logističke transportne rute pod kontrolom, pa i uz podršku pokreta otpora", rekao je glasnogovornik južnog zapovjedništva ukrajinske vojske. Ove tvrdnje nisu neovisno provjerene.

Herson je, podsjetimo, jedna od djelomično okupiranih ukrajinskih regija za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala krajem prošle godine. Ukrajinske snage lani su oslobodile istoimeni glavni grad te regije nakon što su se ruske snage povukle na južnu obalu rijeke Dnjepar. Hersonska oblast graniči i s poluotokom Krimom, koji su ruske snage anektirale još 2014. godine.

Proruske vlasti okupirane ukrajinske regije Donjeck danas su ustvrdile da je gotovo 4500 ljudi ubijeno u okupiranim dijelovima Donjecka od posljedica ukrajinskog granatiranja u proteklih godinu dana. 

Ruska režimska agencija Tass citira "zajednički centar za kontrolu i koordinaciju tema vezanih uz ukrajinske ratne zločine", koji navodi: "Tijekom 389 dana eskalacije ubijeno je 677 civila, uključujući 28 djece i to prije početka specijalne vojne operacije (kako Kremlj i dalje naziva invaziju Ukrajine, op.a.)."

"Na teritoriju oslobođenom tijekom specijalne vojne operacije ubijeno je 3780 civila, uključujući 106 djece. Sve u svemu, radi se o 4457 ljudi, uključujući 134 djece", objavile su proruske vlasti Donjecka.

Ruske snage od prosinca šire utvrđene položaje u okupiranom dijelu ukrajinske regije Zaporižja, objavio je analitičar Brady Africk iz američkog Instituta Enterprise. Africk navodi kako su ruske snage od 4. prosinca prošle godine dodale više obrambenih linija izvan sela Čistopilija.

Rusija je, podsjetimo, prošle godine objavila da je anektirala cijelu regiju Zaporižju uz još tri ukrajinske regije (Herson, Donjeck i Luhansk), ali nema cijelu regiju pod svojom kontrolom.

U regiji se nalazi i nuklearna elektrana Zaporižja, ujedno i najveća nuklearka u Europi, koja je pod kontrolom ruskih snaga od prvih tjedana rata.

JEDAN od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, Nikolaj Patrušev, danas je rekao kako sumnja da je plinovod Sjeverni tok raznijela proukrajinska skupina.

>> Opširnije

XI bi u Rusiju trebao otputovati ranije nego što se očekivalo.

>> Opširnije

GRANIČARI iz Ukrajine su na granici s Bjelorusijom objesili lutku koja predstavlja ruskog vojnika Valera koji je poginuo u blizini Kijeva, tvrde bjeloruski graničari.

>> Opširnije

Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnoviji izvještaj svojih obavještajaca o ratu u Ukrajini. U njemu podsjećaju kako su ruske vlasti zabranile zloglasnoj ruskoj plaćeničkoj skupini Wagner novačenje po zatvorima zbog tenzija s vojnim vodstvom u Moskvi te podsjećaju kako je Wagner prije toga po ruskim zatvorima unovačio velik broj osuđenika i poslao ih na bojišnicu u Ukrajinu. 

Britanski vojni obavještajci navode kako se osnivač Wagnera Jevgenij Prigožin sada vrlo vjerojatno prebacio na pokušaje novačenja slobodnih ruskih državljana. Wagner je tako osnovao centre za novačenje u sportskim centrima na najmanje 40 lokacija diljem Rusije od početka ožujka, stoji u izvješću. 

"U proteklim danima, maskirani vagnerovci zaduženi za regrutaciju održali su predavanja o karijeri u moskovskim srednjim školama te su dijelili upitnike naslovljene s 'prijave mladog ratnika' kako bi prikupili kontakt informacije zainteresiranih učenika", stoji u izvješću britanskih obavještajaca.

U izvješću se navodi i da je oko pola osuđenika poslanih u Ukrajinu vjerojatno ubijeno ili ranjeno. "Nije vjerojatno da će nove inicijative nadoknaditi gubitke osuđenika u redovima Wagnera", stoji u izvješću.

"Održi li se zabrana novačenja regrutacije zatvorenika, Prigožin će vjerojatno biti prisiljen smanjiti intenzitet operacija Wagnera u Ukrajini", stoji u izvješću britanskih obavještajaca.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je posthumno dodijelio najviše ukrajinsko odlikovanje ratnom zarobljeniku koji je izgovorio "Slava Ukrajini" prije nego što su ga strijeljali ruski vojnici. Smaknuće zarobljenika je, podsjetimo, snimljeno.

Oleksandr Matsijevski dobit će orden "Heroja Ukrajine", rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju naciji, opisavši strijeljanog ratnog zarobljenika kao "čovjeka kojeg znaju svi u Ukrajini" te će ga "zauvijek pamtiti po hrabrosti".

Matsijevski koji je služio kao snajperist u 163. bataljunu 119. tenkovske brigade u regiji Černihiv, ubijen je 30. prosinca. Njegovo tijelo vraćeno je kući u veljači, a šokantan video njegova smaknuća pojavio se na društvenim mrežama početkom ožujka.

Ukrajinska tajna služba radi na identifikaciji ruskih vojnika koji su sudjelovali u egzekuciji ukrajinskog ratnog zarobljenika. Kijevski dužnosnici, uključujući Zelenskog, egzekuciju pred kamerom osudili su kao ratni zločin.

PREMIJER Gruzije kritizirao je ukrajinske vlasti jer smatra da se miješaju u političku situaciju u njegovoj zemlji.

>> Opširnije

ISW je još početkom veljače objavio da se Putin oslanja na žrtvenu janjad koja će umjesto njega snositi krivnju za ruske vojne neuspjehe.

>> Opširnije

Guverner ruske regije Belgorod Vjačeslav Gladkov jutros je objavio kako je jedna osoba ozlijeđena nakon što je protuzračna obrana srušila četiri projektila. Regija  Belgorod, podsjetimo, graniči s Ukrajinom.

"Naša protuzračna obrana jutros je aktivirana u Belgorodu i Belgorodskoj oblasti. Srušena su četiri projektila. Utvrđujemo razmjere štete na tlu. Jedna osoba je ranjena, a na lice mjesta su poslana kola Hitne pomoći. Od ostataka projektila oštećene su dvije privatne kuće", objavio je Gladkov na svom Telegram kanalu, koji nije napomenuo otkud su projektili došli.

Vlasti u Belgorodu, ruskoj regiji koja graniči s ukrajinskom Harkivskom oblasti, od početka ruske invazije prije godinu dana prijavile su niz napada na svom teritoriju. Ukrajina nije komentirala napade na teritoriju Rusije.

SKUPINA ruskih supruga i majki pozvala je predsjednika Vladimira Putina da prestane slati njihove muževe i sinove "na klanje" u rat u Ukrajinu, bez odgovarajuće obuke ili opskrbe.

>> Opširnije

Pregled jučerašnjih događaja pogledajte ovdje.