BOŠNJAČKI član Predsjedništva Bosne i Hercegovine te predsjednik Stranke demokratske akcije pozvali su u petak Bruxelles da reagira na navodne planove prekrajanje granica BiH u famoznom non-paperu, a predsjednik HDZ-a BiH poručuje da su reforme i funkcionalna država najbolji način da se to spriječi.

Bosanskohercegovački dužnosnici pisali su dužnosnicima Europske unije pošto su se u medijima pojavila nagađanja da postoje planovi za podjelu BiH te za prekrajanje granica ostalih država na zapadnom Balkanu.

Član predsjedništva Šefik Džaferović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović pisali su predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju i predsjedniku Europske pučke stranke (EPP) Donaldu Tusku pošto je jedan slovenski portal objavio presliku navodnog dokumenta nepoznatih autora sa skicom podjele BiH čime bi se stvorile velika Srbija i velika Albanija.

Mediji nagađaju da je zagovornik takvih zamisli slovenski premijer Janez Janša no za to, kao ni za autentičnost navodnog non-papera, nisu ponudili nikakve dokaze.

Džaferović je Michelu ipak napisao da je zabrinut zbog takvih informacija i ustvrdio da su one "dovele do ozbiljne destabilizacije i uznemirenosti" u BiH jer secesionističke političke snage ionako odavno prijete odcjepljenjem entiteta Republika Srpska.

"Te indicije javno se tumače kao dokaz o postajanju potpore unutar Europske unije njihovim secesionističkim planovima", poručio je Džaferović Michelu i pozvao ga da poduzme sve kako bi Europska unija takve zamisli u startu onemogućila.

Izetbegović upozorava na opasnost po cijelu regiju

I Michel i Janša ranije su zanijekali bilo kakva saznanja o navodnom non-paperu na koji se referira Džaferović.

Izetbegović je Sassoliju i Tusku napisao da ni on ne zna tko je autor i primatelj navodnog non-papera, ali je ustvrdio da je "jasno da dio desničarskih i profašističkih stranaka u Europi, koje su pod očitim malignim utjecajima sila izvan Europe, zagovara teze koje se u tom pismu navode i da je to opasnost, ne samo za BiH nego i za cijelu Europsku uniju".

Pokuša li netko podijeliti BiH, upozorio je Izetbegović, to će neminovno dovesti do sukoba, a oni će se preliti na cijelu regiju.

"Smatram neophodnim da se Europski parlament, ali i ostale institucije Europske unije još jednom jasno odrede i podcrtaju privrženost principu nepovredivosti granica u cijeloj Europi te pruže punu potporu BiH na njezinu putu prema  punopravnom članstvu u EU."

"Izostanak odlučne reakcije te secesionističke i retrogradne snage tumačit će kao slabljenje potpore Europske unije teritorijalnom integritetu BiH i vjetar u leđa svojim aspiracijama", napisao je Izetbegović.

Čović ustraje na reformi izbornog zakona

Non-paper koji nitko u originalu nije vidio, niti je dokazao da on postoji, za predsjednika HDZ-a BiH Čovića samo je poticaj da se političari u toj zemlji prime posla što ga ionako moraju obaviti te da ne troše vrijeme na rasprave poput one je li miran razlaz moguć ili nije.

"Trebamo napraviti reforme u BiH da ne bismo govorili o razlazu u BiH", kazao je Čović novinarima u Kiseljaku, gdje je boravio u petak.

Istaknuo je da su svi suglasni da fokus treba biti na reformama koje je još 2019. godine kao prioritetne definirala Europska komisija.

Najvažnija pitanja koja ove godine treba riješiti su reforma izbornog zakona te korekcije Ustava kako bi se one provele, ističe Čović.

Upravo izostanak takvih reformi, tvrdi Čović, dovodi do situacije u kojoj neki počinju govoriti o "mirnom razlazu".

"Ja ću osobno u ime politike koju predvodim učiniti sve da hrvatski narod bude jednakopravan u cijeloj BiH i da ga predstavljaju legitimni predstavnici. Izborni zakon je mali korak, to je minimum minimuma. Izborni zakon se lako mijenja natpolovičnom većinom u dva doma (parlamenta). Rok je što se mene tiče konačan 17. lipnja", poručio je Čović.