PRIBLIŽAVANJE zime je zbog rata u Ukrajini dobilo novu dimenziju za Europu. Desetljećima je građena energetska ovisnost o Rusiji (prije SSSR-u), posebno po pitanju prirodnog plina. Konkurentnost svoje industrije razvijene države Europe gradile su na jeftinim energentima iz Rusije, a troškovi grijanja za građane su bili relativno niski.

Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu je donesena odluka na razini EU da se što prije prekine kupnja energenata iz Rusije i time indirektno financira ruski rat u Ukrajini. Udio Rusije u opskrbi EU plinom je prije rata iznosio 40 posto, a transport se uglavnom vršio direktno kompleksnom mrežom plinovoda između ruskih plinskih polja u Sibiru i država EU.

Dolazi sezona grijanja, potrošnja plina će oštro narasti

Iako je EU načelno htjela osamostaliti se od ruskih energenata, to nije mogao biti ni lagan ni brz proces. Nešto što se gradi desetljećima i za što postoje stotine kilometara infrastrukture nije lako ugasiti. Pa ipak, proces odvajanja je počeo.

Zbog toga je jedno od glavnih pitanja sredinom i krajem prošle godine bilo može li EU prebroditi zimu uz velik prekid uvoza energenata iz Rusije. Pokazalo se da može zbog diversifikacije nabavnih lanaca i boljeg umrežavanja nacionalnih plinskih mreža, ali i zbog neobično tople zime.

Isto pitanje valja postaviti pred ovu sezonu grijanja. Vremenske prilike prošle zime su pomogle EU da prebrodi odvajanje od ruskih energenata, ali ova zima možda bude puno hladnija od višegodišnjeg prosjeka.

Zbog rasta potražnje za grijanjem, temperatura okoliša je dominantan čimbenik u potražnji za prirodnim plinom u Europi. Petina električne energije u EU se proizvodi upotrebom prirodnog plina pa njegova cijena igra važnu ulogu kod određivanja cijene električne energije.

Cijena plina je manja nego prošle godine, pa čak manja i nego prije rata u Ukrajini

Ali, za razliku od 2022., cijena plina je ove godine relativno stabilna. Dapače, ne samo da nije bilo velikih kolebanja kao prošle godine nego od početka godine pada. Trenutno je manja nego prije početka invazije Rusije na Ukrajinu.

Ugovori za trgovinu plinom se sklapaju za buduća razdoblja, po mjesecima, kvartalima i godinama. Tako se na burzi u Nizozemskoj, koja je glavna za Europu, za isporuke u studenom ove godine trenutno trguje po cijeni manjoj od 40 eura MW/h.

Za usporedbu, prošle godine se u ovo vrijeme za isporuke u sljedećem mjesecu trgovalo po cijeni od 100 do 120 eura MW/h. Čak i u listopadu 2021. je cijena bila između 95 i 115 eura MW/h. Ne samo da je plin jeftiniji od prošle godine nego je jeftiniji u odnosu na isti mjesec 2021., mjesecima prije rata.

Iako se rat u Ukrajini odrazio na sve, od rasta cijena hrane do rasta cijena plina, činjenica je da su cijene počele rasti mjesecima prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Razlog za plin je bila neravnoteža između ponude i potražnje.

Zapravo je krivac za inicijalni rast cijena plina krajem 2021. bila pandemija. Zbog lockdowna i drugih mjera koje su uvedene da bi se spriječilo širenje covida-19 je naglo pala potrošnja plina, a zbog toga su ugašena brojna postrojenja.

Krajem 2021. naglo je narasla potražnja jer su se najveća svjetska gospodarstva počela pokretati, ali proizvodnja se nije mogla tako lako vratiti u pretpandemijsko stanje. Jednom kada se bušotine ugase sporo ih je i skupo vratiti u pogon, pa ponuda plina jednostavno nije mogla pratiti rast potražnje.

Skladišta plina su odlično popunjena

Pripremljenost Europe na zimu najbolje pokazuje popunjenost podzemnih skladišta plina. S izuzetkom Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva, skladišta diljem Europe su odlično popunjena. U većini država je popunjenost iznad 95 posto, a najmanja je u Danskoj, Belgiji, Francuskoj i Latviji s 92 do 95 posto.

Popunjenost skladišta plina Okoli u Hrvatskoj je 96.83 posto. Najveće države imaju i najveće kapacitete, gotovo 60 posto je u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Francuskoj. Ukrajina je s popunjenosti skladišnih kapaciteta od 3.52 posto ranjiva, ali je povezana s plinskim sustavima Poljske, Rumunjske, Mađarske i Slovačke, pa se tako može opskrbljivati.

EU još uvijek uvozi plin iz Rusije

Skladišta su općenito ove godine bolje popunjena nego ikada u povijesti, a to je znak da se EU pripremila za zimu. Samo povlačenje skladišnih kapaciteta nije ni izbliza dovoljno da se prebrode zimski mjeseci, pa će se morati kupovati velike količine plina.

Još uvijek se uvoze nafta i plin iz Rusije, ali puno manje. Dok je u travnju, svibnju i lipnju prošle godine 15 posto uvoza nafte dolazilo iz Rusije, u istim mjesecima ove godine je udio smanjen na 2.7 posto. Ali ovisnost o ruskom plinu je puno veća, pa nije moguće zamijeniti ga brzo drugim izvorima.

U travnju, svibnju i lipnju 2022. je 28 posto plina koji je stigao plinovodima u EU dolazilo iz Rusije, a u travnju, svibnju i lipnju ove godine 14 posto. Od plina koji LNG-om dolazi u Europu u drugom kvartalu prošle godine 15 posto je bilo iz Rusije, a ove godine 12 posto.

Rusiju su djelomično izgurali drugi opskrbljivači, poput Alžira, Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i Nigerije. Ali plin iz Rusije još uvijek dolazi u EU.

Uvoz iz Rusije je smanjen

Zbog pada cijene u odnosu na prošlu godinu ipak je cijena koju EU plaća za plin manja. U travnju, svibnju i lipnju prošle godine je uvezeno plina ukupne vrijednosti 24.5 milijardi, od čega 5.8 milijardi iz Rusije. U istim mjesecima ove godine je uvezeno 12.3 milijarde eura vrijednosti plina, od čega 1.7 milijardi iz Rusije.

Gledano preko neto mase, udio Rusije u prirodnom plinu u EU se neprestano smanjuje od drugog kvartala 2022. Uvoz prirodnog plina u EU je općenito značajno pao (-17 posto u smislu neto mase) u drugom tromjesečju 2023. u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. U tom razdoblju je uvoz iz Rusije pao s mjesečnog prosjeka od 5.1 milijuna tona na 2.5 milijuna tona.

Putinove ucjene nisu uspjele, proizvodnja plina u Rusiji drastično pala

Prošle godine je Putin pokušavao ucjenjivati EU plinom i naftom, prijeteći prekidima prodaje ako se ne pristane na uvjete Rusije kao što su ukidanje sankcija i plaćanje u rubljima. Odvijala se svojevrsna igra kukavice između Moskve i Bruxellesa, u kojoj je Putin prvi popustio i odustao od zahtjeva da se ruska nafta i plin plaćaju u rubljima.

Nedavno je ruski državni energetski gigant Gazprom naveo u svom izvješću da je proizvodnja plina u prvoj polovici 2023. iznosila 179.45 milijardi kubičnih metara (bcm), gotovo za četvrtinu (24.7 posto) manje nego prošle godine, kao i pad od 26.5 posto u isporukama plina na domaće i inozemno tržište.

U izvješću se navodi da je "Zapad doprinio padu proizvodnje" te da su "politički motivirane odluke u nizu zemalja usmjerene na odustajanje od uvoza ruskog plina".

Pripreme su dobro provedene, ali će sve ovisiti o tome hoće li zima biti oštra ili blaga

EU je pripremljena za zimu maksimalno koliko može biti u ovom trenutku. Zbog prilagodbe tržišta i diversifikacije nabave je cijena puno niža nego prošle godine, pa čak niža i nego istog mjeseca 2021.

Rusija prema dostupnim informacijama gubi energetski rat protiv Zapada. Ova zime će biti novi test otpornosti sustava uspostavljenog u EU kojim se smanjila ovisnost o ruskom plinu, koji se bazira na većoj kupnji od ostalih dobavljača i boljoj međudržavnoj suradnji.

Za sada sve ide na ruku EU i ova zima bi mogla proći relativno bezbolno. To puno ovisi i o tome hoće li zima biti blaga, kao prošla, ili oštra. Utjecaj hladnog vremena na zdravlje i rast smrtnosti je odavno znanstveno utvrđen.

Iako se metodologije razlikuju, konsenzus je da se u zimskim mjesecima pojavljuje višak smrtnosti zbog niskih temperatura. Kada cijena električne energije i općenito troškovi grijanja rastu, više ljudi umire. Niske temperature su općenito puno smrtonosnije od visokih.

Prošle godine je velik rast smrtnosti u Europi izbjegnut zbog blage zime i brzog reagiranja država EU na mogućnost izbijanja energetske krize. Ove godine je pripremljenost još i veća, a cijene manje. Ali oštra zima bi to mogla promijeniti.