TOPLIJE more i snažne atmosferske fronte mogle bi u budućnosti stvoriti povoljnije uvjete za pojavu meteotsunamija na Jadranu. Na to je upozorila dr. sc. Natalija Dunić s Laboratorija za fiziku mora splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. U razgovoru za RTL objasnila je da je ove godine zabilježeno nekoliko takvih pojava, ali da je još prerano za zaključak o njihovoj povećanoj učestalosti.

Mjerne postaje Instituta ove su godine zabilježile metetsunamije na nekoliko lokacija, uključujući Mali Lošinj, Stari Grad i Velu Luku. "Nažalost, ove godine vidjeli smo nešto veći broj pojava meteotsunamija. Ne bih rekla da su sada češći jer se ipak radi o jednoj godini, ali sigurno možemo reći da uvjeti koji prethode nastanku meteotsunamija u budućnosti mogu postati sve učestaliji.

Toplo more dovodi do razvoja velikih oluja, a prolazak velike fronte kroz neko područje može uzrokovati oscilacije tlaka zraka, što na kraju može izazvati meteotsunami", izjavila je Dunić. Meteotsunami, za razliku od tsunamija koji nastaje zbog potresa ili podmorskog odrona, posljedica je naglih promjena atmosferskog tlaka i snažnih vremenskih sustava.

"Bilježimo rekordne temperature površine mora"

Takvi poremećaji mogu pokrenuti oscilacije mora i izazvati naglo povlačenje ili podizanje razine vode u lukama i uvalama. Znanstvenica je upozorila i na morski toplinski val koji je zahvatio Sredozemlje.

Copernicus je već izdao upozorenje, a temperatura površine mora na nekim je područjima viša od tri stupnja iznad prosjeka za ovo doba godine. "I u Jadranu bilježimo rekordne temperature površine mora, što znači da se i tu pojavljuju morski toplinski valovi", kaže znanstvenica.

Objasnila je da se toplinski val u moru razlikuje od onoga u atmosferi po svom trajanju. Dok se zrak može relativno brzo ohladiti, povišena temperatura mora može potrajati tjednima ili mjesecima. "Zadaća nas znanstvenika je da mjerimo, bilježimo i istražujemo uzroke takvih pojava. Osim što atmosfera izravno grije more, ta energija može zagrijavati dublje slojeve ili doći s drugom vodenom masom.

"Poseban problem je zagrijavanje dubljih slojeva mora"

Kod nas u Jadranu topla vodena masa može doći iz istočnog Sredozemlja i podići temperaturu. To je u Hrvatskoj relativno novo područje istraživanja i malo se znanstvenika time bavi s fokusom na Jadransko more", pojasnila je Dunić.

Poseban problem je zagrijavanje dubljih slojeva mora jer se oni hlade znatno sporije od površine. Znanstvenici stoga žele utvrditi dolazi li toplina samo iz atmosfere ili je u Jadran donose i toplije morske struje.

"Dublji slojevi sporije se hlade nego površina"

"Nadam se da će uskoro kroz jedan novi projekt početi istraživanje kako bismo vidjeli koji su glavni fizikalni uzroci zagrijavanja, ne samo na površini nego i u dubljim slojevima mora. To je puno bitnije jer se dublji slojevi sporije hlade nego površina", dodala je.

Dunić naglašava da jedna godina nije dovoljna za zaključak da se meteotsunamiji pojavljuju češće. Ipak, nastavak zagrijavanja mora i sve učestaliji snažni vremenski sustavi mogli bi povećati broj situacija pogodnih za njihov nastanak.