Znanstvenici: Mnogi krivo koriste kremu za sunčanje, zato nisu zaštićeni

Znanstvenici: Mnogi krivo koriste kremu za sunčanje, zato nisu zaštićeni
Foto: 123rf

NOVO istraživanje pokazalo je da većina ljudi krivo koristi kremu za sunčanje te zbog toga nanosi tek 40 posto zaštitnog faktora. Dok je općepoznato da kod sunčanja trebamo zaštititi sve dijelove tijela izložene suncu, studija je pokazala da većina nas dovoljan sloj za zaštitu ne nanosi na sva mjesta, izvještava Science Alert.

Krivi način nanošenja kreme ne pruža dovoljnu zaštitu

Kad je prva krema za sunčanje izašla na tržište sredinom devetnaestog stoljeća, vrijednost njezinog zaštitnog faktora bila je tek 2. Šest desetljeća kasnije znanstvenici su stvorili vodootpornu kremu za sunčanje, kremu za sunčanje u obliku spreja, dugotrajnu kremu za sunčanje i onu čija se vrijednost SPF faktora popela do čak 100. No dok je tehnologija zaštite od sunca prešla dugačak put, učinkovitost kreme za sunčanje uvelike ovisi o tome kako je primjenjujemo.

A tijekom više od 60 godina većina nas je tu ljepljivu kremu nanosila na krivi način. Sada su znanstvenici s visoke škole King's College London otkrili da krema za sunčanje, kad je stavljamo na uobičajen način, pruža tek 40-postotnu zaštitu, izlažući time našu kožu opasnosti. Većina slučajeva raka kože uzrokovana je oštećenjem DNK iz UV radijacije, što upućuje na važnu ulogu zaštite od sunca.

Pravilno nanošenje kreme - najvažniji faktor zaštite

Kada je riječ o zaštiti kože od raka, mnogi stručnjaci naglasili su da je razlika između kreme sa zaštitnim faktorom 50 i one sa zaštitnim faktorom 100 neznatna. No novo istraživanje pokazuje da se to odnosi samo na slučajeve u kojima je krema ispravno nanesena.

Prethodna istraživanja pokazala su da većina ljudi primjenjuje samo trećinu preporučene doze kreme za sunčanje (2 miligrama kreme za svaki četvorni centimetar kože). To je problem zbog toga što je, kako pokazuje novo istraživanje, SPF faktor direktno povezan s gustoćom nanesene kreme. Uzmimo za primjer kremu sa zaštitnim faktorom 50. Teoretski, taj bi nivo zaštitnog faktora trebao zaštititi nekoga od 98 posto UV zraka. No ako dovoljna količina zaštitne kreme nije nanesena, nova studija tvrdi da će korisnici imati manje od pola zaštite nego što proizvod tvrdi.

Provedba istraživanja na popularnim destinacijama za odmor

Kako bi se izmjerila prava učinkovitost krema za sunčanje, istraživanje je pokušalo ispitati kako izgleda pravi odmor na suncu.

Situacije su bile testirane na popularnim destinacijama za odmor poput Tenerifa, Floride i Brazila. Volonteri su bili podijeljeni u dvije grupe, s tri žene i petoricom muškaraca u svakoj grupi. Jedna grupa bila je podvrgnuta jednokratnom izlaganju UV zrakama uz različitu gustoću nanesene kreme.

Druga grupa bila je pet uzastopnih dana izložena UV zrakama, iako su svaki dan razina izlaganja i količina korištene kreme bile pomalo drugačije. Ne iznenađuje podatak da su znanstvenici, nakon što su napravili biopsiju područja izloženih UV zračenju u drugoj grupi, otkrili priličnu razinu oštećenja DNK kad krema za sunčanje nije bila korištena. Istraživanje je također pokazalo da je količina nanesene kreme napravila veliku razliku.

Oštećenje je neznatno smanjeno na onim dijelovima tijela na kojima je naneseno barem 0,75 mg po četvornom centimetru zaštitne kreme. No ono je znatno smanjeno na onim dijelovima tijela na kojima je naneseno 2 mg po četvornom centimetru kreme, i to u grupi koja je u većoj mjeri bila izložena UV zrakama.

Rezultati istraživanja samo potvrđuju ono što se nameće kao logičan zaključak: Ako je zaštitna krema nanesena u debljim slojevima, ona značajno smanjuje mogućnost oštećenja kože. Rezultati su pokazali da je pet dana izloženosti visokoj razini UV zračenja sa zaštitnom kremom puno manje opasno nego samo jedan dan izlaganja niskoj razini UV zračenja bez zaštitne kreme. Taj je uzorak vidljiv u svim primjerima.

Znanstvenici koji su proveli istraživanje na kraju su upozorili da je krema za sunčanje sama po sebi često nedjelotvorna te su predložili udvostručenu zaštitu putem šešira ili traženja zaklona kad god je moguće.

Studija je objavljena u časopisu Acta Dermato-Venereologica, prenosi Science Alert.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara