Znanstvenici: Otapanje leda u planinama ugrozit će 2 milijarde ljudi

Znanstvenici: Otapanje leda u planinama ugrozit će 2 milijarde ljudi
Foto: 123rf

KLIMATSKE promjene snažno utječu na ubrzano otapanje snijega i leda u visokim planinama koje su svojevrsni vodotornjevi za oko pola tekuće vode koju koriste milijarde ljudi u svijetu, pokazalo je novo istraživanje predstavljeno ovaj tjedan u časopisu Nature.

Smanjivanje planinskih površina pod snijegom i ledom već je evidentno u europskim skijalištima koja sve više ovise o umjetnom snijegu ili se zatvaraju i prenamjenjuju za ljetni turizam. Prema procjenama švicarske vlade, u posljednjih 10-ak godina broj skijaša u švicarskim Alpama pao je za oko 24%. Do kraja stoljeća količine snijega na skijalištima najvjerojatnije će pasti na manje od 50%, a staze ispod 1500 metara mogle bi ostati potpuno bez snijega.

Četiri najvažnija rezervoara na četiri kontinenta 

U novoj studiji autori identificiraju 78 najvažnijih planinskih regija koje imaju mogućnost pohranjivanja golemih količina vode u obliku snijega i leda. U planinskim lancima ima ih više nego igdje drugdje u svijetu, osim na Arktiku i na Antarktici. Na njima se nalazi preko 200.000 ledenjaka, velikih nakupina snijega te visinskih jezera i močvara. Kako se led i snijeg tope, voda se postupno oslobađa i puni vodotoke rijeka i jezera ključne za život oko 1,9 milijardi ljudi, što je oko 20% današnjeg stanovništva na Zemlji. (Interaktivnu kartu možete pogledati na National Geographicu)

U novoj se studiji posebno izdvajaju četiri najveća sustava na četiri kontinenta – u Aziji, Europi, Sjevernoj Americi i Južnoj Americi.

Najveći, najvažniji, ali i najugroženiji je azijski sustav bazena koji se opskrbljuju vodom iz regije u kojoj se nalaze lanci Himalaje, Karakoruma, Hindukuša i Ladaka. O njemu izravno ovisi više od 200 milijuna ljudi uglavnom u Afganistanu, Kini, Indiji i Pakistanu.

U Europi su to Alpe i uz njih vezani bazeni Rone, Po, Rajne i Crnomorskog sliva kojem pripadaju i hrvatske rijeke poput Save, Drave i Dunava. O njima ovisi više od 70 milijuna ljudi.

U Sjevernoj Americi to su planine Sjevernoameričkih Kordiljera koje vodom snabdijevaju brojne rijeke o kojima ovisi oko 14 milijuna ljudi.

U Južnoj Americi to su Ande i Južnoamerički Kordijeri o kojima ovisi oko osam i pol milijuna ljudi.

Afrika i Australija ne pojavljuju se na popisu jer u njima nema planinskih lanaca koji bi bili veći rezervoari vode.

Planine se zagrijavaju dva puta brže od ostatka svijeta

Autori ističu da je problem u tome što se zbog globalnog zatopljenja vitalni planinski vrhunci zagrijavaju brže od ostatka svijeta. Primjerice, temperature u visinama Himalaje porasle su u odnosu na predindustrijske za oko 2 ºC, dok se ostatak svijeta u prosjeku zagrijao za oko 1 ºC.

Dr. Bethan Davies, članica istraživačkog tima sa Sveučilišta Royal Holloway u Londonu, rekla je da je do sada, kada se govorilo o topljenju leda i klimatskim promjenama, u fokusu uglavnom bio porast razina mora.

„No tijekom sljedećih 100 godina klimatske će promjene utjecati na pitku vodu za ljude, na vodu za proizvodnju struje, vodu za poljoprivredu, a kada je riječ o planinskim vodotornjevima, govorimo o opskrbi za oko 1,9 milijardi ljudi. To je više od 20% svjetske populacije“, rekla je Davies za BBC.

„Moramo usvojiti hitne strategije ublažavanja problema ili ćemo se suočiti s ozbiljnim nedostatkom vode“, dodala je.

Poseban problem predstavljaju rijeke koje prolaze kroz suhe, pustinjske krajeve i stoga su krucijalne za funkcioniranje i preživljavanje milijuna ljudi. Primjer su slivovi rijeka Amu-Darja i Sir-Darja koje nastaju iz planinskih ledenjaka. Budući da teku kroz vrlo sušne krajeve, postoji sve veće natjecanje za njihovim resursima za navodnjavanje pustinjskih krajeva u kojima brzo nestaju u pjeskovitom tlu. Konačan rezultat je drastično smanjenje razina voda u Aralskom jezeru u koje se obje rijeke ulijevaju.

Sve manje zaliha, sve veća potražnja i sve više sukoba

Walter Immerzeel, stručnjak za planine i klimu na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj, vodeći autor izvješća, ističe da će klimatske promjene utjecati na veličinu i oblik ledenjaka u visokim planinama, kao i na količinu i vrstu oborina koje će padati. U mnogim slučajevima ukupna količina oborine mogla bi se povećati – no to vjerojatno neće biti ni izbliza dovoljno da se nadoknadi smanjenje kapaciteta prirodnih vodotornjeva koje će nastati zbog topljenja ledenjaka, osobito u sušnim razdobljima.

Istodobno će se povećavati potrebe – trebat će sve više vode za piće, navodnjavanje i industriju. Zbog toga će rasti i napetosti i sukobi oko voda u gotovo svim vodotocima na svijetu. Sve veći broj stanovnika, osobito u azijskim zemljama, vjerojatno će rezultirati eksponencijalnim povećanjem potražnje za vodom. Ta povećana potražnja, u kombinaciji s ograničenom učinkovitošću vlada i političkim napetostima oko prava na vode u mnogim dijelovima svijeta, činit će vodotoke ranjivima, upozorio je Immerzeel.   

Geopolitičke napetosti oko resursa voda već danas postoje u brojnim dijelovima svijeta, osobito između Pakistana i Indije. Primjerice, u veljači 2019., nakon terorističkih napada u Kašmiru u kojima je poginulo više od 40 indijskih policajaca, indijske su vlasti objavile da će izgraditi branu na rijeci Ravi i time reducirati količine njezinih voda koje teku prema Pakistanu.

Manje snijega i vode i u Hrvatskoj

Kako smo već pisali na Indexu, modeli pokazuju da će se do 2040. tijekom zima značajno smanjiti snježni pokrov. Smanjenje će biti najveće u Gorskom kotaru - nešto manje od 50%. U razdoblju 2041. - 2070. očekuje se daljnje smanjenje u čitavoj Hrvatskoj.

Oborine se u Hrvatskoj neće drastično mijenjati. U istočnim ravničarskim krajevima one će na godišnjoj razini malo rasti, dok će u ostalim područjima malo padati. No njihova razdioba po sezonama bit će nepovoljna - zimi, kada najmanje trebaju, one će se povećavati, a ljeti, kada najviše trebaju, one će se smanjivati. To će imati negativne efekte na brojne važne sektore, od hidrološkog i hidroenergetskog, do poljoprivrednog i turističkog.

Poruke političarima: Planinski lanci trebaju biti na vrhu političkih planova

Immerzeel kaže da njegov tim novom studijom želi poručiti da bi planine trebalo prepoznati kao globalno bogatstvo zemaljskog sustava, što znači da planinski lanci trebaju biti na vrhu političkih planova i odgovarajućih političkih dogovora.

„Mi smo samo znanstvenici; predstavili smo brojke. No, u posljednja dva desetljeća u tome smo postali puno bolji, tako da možemo pružiti stvarno specifičnu znanstvenu pozadinu koja može pomoći, primjerice, u razvoju sporazuma o gospodarenju vodama. Mi možemo pomoći u tim procesima“, poručio je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara