POSLJEDNJA zamjena magnetskih polova Zemlje najvjerojatnije se dogodila prije 42.000 godina, a tada je mogla biti uzrokom velikog izumiranja sisavaca i neandertalaca, pokazala je nova analiza prstenova fosiliziranog drveća.

Nalazi studije, predstavljeni u časopisu Science, ukazuju na to da bi okretanje magnetskih polova, kada bi se ponovno dogodilo, bilo razorno - omogućilo bi pojačano zračenje iz svemira i razvoj ekstremnih vremenskih uvjeta.

Sjeverni pol juri prema Sibiru

Zemljino magnetsko polje proteže se u svemir i najviše je koncentrirano na Sjevernom i Južnom polu.  No polovi ne miruju. Oni se kreću i povremeno preokreću.

Sjeverni pol danas se ne nalazi ondje gdje je nekad bio. 1900. bio je u Kanadi, a stoljeće kasnije blizu Grenlanda. U proteklih 18 godina jurio je na istok oko 40 kilometara godišnje, a trenutno se kreće prema Sibiru.

Procjenjuje se da se magnetski polovi okreću svakih 200.000 do 300.000 godina, no za sada još nema dovoljno znanstvenih uvida o učinku tog događaja na naš planet.

>>Sjeverni pol juri prema Sibiru. Ako se obrne, Zemlja će biti u velikoj opasnosti

Analizom godova stabla do datuma obrata polova

U novoj studiji Alan Cooper iz muzeja Južne Australije u Adelaideu i njegovi kolege identificirali su najtočniji trenutak u povijesti u kojem se dogodilo posljednje obrtanje polova Zemljinog magnetskog polja, koje se naziva Laschampov događaj.

Tim je procijenio da se ono dogodilo prije 41.560 do 41.050 godina te da je obrnuto stanje trajalo manje od 1000 godina.

Do ove procjene tim je došao na temelju analize radioaktivnog ugljika u prstenovima drevnog, fosiliziranog stabla četinara kauri (Agathis australis) sačuvanog u močvarama sjevernog Novog Zelanda.

"Drvo je živjelo točno kroz Laschampov događaj, a mi smo koristili promjene u radioaktivnom ugljiku C-14 u atmosferi kako bismo točno otkrili kada se magnetsko polje urušilo", rekao je Cooper za New Scientist.

Zemljina magnetosfera - područje u kojem dominira Zemljino magnetsko polje - slabi tijekom obrtanja polova. Cooperov tim procjenjuje da je Zemljino magnetsko polje tijekom Laschampovog događaja imalo jačinu od samo 6 posto današnjeg.

Magnetosfera štiti Zemlju od štetnog zračenja

Poznato je da magnetosfera šiti život na Zemlji od različitih zračenja visokih frekvencija, tzv. ionizirajućeg zračenja, te od kozmičkih zraka.

Kad magnetsko polje oslabi, kozmičke zrake ulaze u atmosferu i transformiraju atome ugljika u radioaktivni oblik C-14. Mjereći razinu C-14 u svakom prstenu fosiliziranog stabla kauri, tim je uspio točno datirati Laschampov događaj.

U sljedećem koraku znanstvenici su uz pomoć modeliranja pokušali utvrditi podudaraju li se neke ključne klimatske promjene s Laschampovim događajem kako bi ispitali moguće klimatske efekte obrata polova. Rezultat je bio potvrdan - oslabljeno magnetsko polje omogućilo je da više kozmičkih zraka iz svemira i ionizirajućeg zračenja iz Sunčevih baklji dođe do Zemlje i promijeni klimatske uvjete.

"Ono oštećuje ozonski omotač te do Zemlje dolaze velike količine ultraljubičastog zračenja“ kaže Cooper.

To je moglo prouzročiti ekstremne vremenske uvjete, uključujući munje, visoke temperature i puno sunčeve svjetlosti - na što su se organizmi možda teško mogli prilagoditi.

"Ove ekstremne promjene u okolišu mogle su prouzročiti ili barem pridonijeti izumiranju, uključujući ono velikih sisavaca u Australiji i neandertalaca u Europi", kaže Paula Reimer s Queen's Universityja Belfast, koja nije bila uključena u istraživanje.

Megafauna diljem Australije i Tasmanije - prapovijesni divovski sisavci koji su postojali u kasnom pleistocenu - i neandertalci u Europi izumrli su otprilike u isto vrijeme kada se dogodio obrat magnetskog pola, prije 42.000 godina.

No, stručnjaci ističu da lutanje sjevernog magnetskog pola koje se bilježi posljednjih stotinjak godina ne znači nužno da bi se obrat mogao dogoditi u nekoj skoroj budućnosti.

"To ne mora nužno značiti da će se obrat ponoviti, no kada bi se dogodio, bilo bi to apsolutno katastrofalno", rekao je Cooper.