Znanstvenici otkrili tajne mističnih efekata crnog vina
PORTUGALSKI znanstvenici Rui Miguel Costa i njegovi kolege s Instituta za primijenjenu psihologiju u Lisabonu istražili su efekte koje na ljude ima crno vino kada se pije u ugodnom okruženju.
Piće bogova za promjenu percepcije
Vino se u brojnim kulturama već tisućljećima pije zato što ima potencijal da mijenja percepciju, odnosno da uzrokuje promijenjena stanja svijesti. Ono je čak sastavni dio brojnih religioznih rituala, pa nije čudo da je studija nazvana Dionizova moć - učinci crnog vina na svijest u prirodnom okruženju. Dioniz je u grčkoj mitologiji bog plodnosti, veselja, žena i vina.
Kako autori studije ističu, sastavi crnog vina koji im daju karakteristične okuse dobro su istraženi, dok efekti vina na svijest nisu.
U novoj studiji tim je ispitao efekte crnog vina na uzorku od 102 osobe. Svi sudionici konzumirali su po dvije čaše Quinta da Lapa Reserva Syrah 2018, portugalskog crnog vina svilenkastog, punog okusa. Na kraju eksperimenta zamoljeni su da ispune upitnike oblikovane tako da bilježe promjene u stanju svijesti.
Studija, objavljena u časopisu PLOS One, pokazala je da crno vino, kada se konzumira u umjerenim količinama na ugodnom mjestu, inducira psihološka stanja koja karakterizira blaženstvo, pozornost usredotočena na sadašnji trenutak, ublažavanje razlike između sebe i okoline, fascinacija okolišem, originalne ideje i spoznaje, pa čak donekle i osjećaj kontakta s duhovnim područjima.
Ovi nalazi važni su za bolje razumijevanje učinaka crnog vina na svijest u kulturnom okruženju. Također potvrđuju ulogu crnog vina kao važnog elementa hedonizma, socijalizacije i opuštanja.
U studiji su istraženi efekti dvije čaše crnog vina od oko 18 cl. koje je sadržavalo 14% alkohola, što je ekvivalent konzumaciji oko 41 grama etanola.
Prema rezultatima, crno vino povećalo je užitak i uzbuđenje, smanjilo svijest o vremenu, usporilo subjektivni osjećaj tijeka vremena, povećalo fokus pažnje na sadašnji trenutak, smanjilo je svijest o tijelu, usporilo misli, pokrenulo maštu i učinilo okruženje fascinantnijim. Ono je povećalo pronicljivost i originalnost misli, povećalo osjećaj jedinstva s okolinom, pobudilo je duhovne osjećaje te osjećaje sveobuhvatne ljubavi i dubokog mira. Sve promjene u svijesti dogodile su se bez obzira na to jesu li sudionici pili sami, udvoje ili u većoj grupi. I muškarci i žene prijavili su iste promjene. Starija dob bila je povezana s većim povećanjem ukupnog zadovoljstva, a mlađa s većim povećanjem fascinacije okolinom bara u kojem se pilo.
Studija je provedena u prirodnom okruženju bara jer su već neka ranija istraživanja pokazala da subjektivni doživljaji nisu isti kada se vino pije u laboratorijskim uvjetima.
Ljudska žudnja za promijenjenim stanjima svijesti
Autori tumače da se termin "promijenjena stanja svijesti" odnosi na znatna odstupanja od uobičajene budne svijesti.
"Pijenje vina u suvremenom zapadnom okruženju osmišljenom za povećanje ugodnosti iskustva pijenja vina može potaknuti promjene u svijesti koje su obično povezane sa stanjima svijesti mističnog tipa… Među uobičajenim ljudskim potrebama postoji potraga za ugodnim izmijenjenim stanjima svijesti, odnosno privremenom radosnom transcendencijom uobičajenog mentalnog stanja. Uravnotežena konzumacija vina može biti sredstvo za takve radosti koje su duboko ukorijenjene u mnogim ljudskim kulturama od pamtivijeka", pišu autori u studiji.
Osnovne značajke promijenjenih stanja svijesti su promjene svijesti o tijelu, prostoru i vremenu. Promijenjena stanja svijesti često su karakterizirana povećanjem kreativnosti, življim mentalnim slikama i povećanjem percepcije ljepote vanjskog okruženja i privlačnosti lica.
Vino i mistična iskustva
Autori tumače da promijenjena stanja svijesti ponekad karakteriziraju mistična iskustva, odnosno osjećaj povezanosti s drugim područjem stvarnosti izvan zajedničkog prostora-vremena koje je teško prevesti u riječi. Ta unutarnja stanja karakteriziraju osjećaji vječnosti, povezanost s nevidljivom višom silom, percepcija stvari kao "stvarnijih od stvarnih" i popuštanje granica između sebe i svijeta. Osjećaj nedostatka odvojenosti između sebe i svijeta često se naziva oceanskim osjećajem, što je termin koji je prvi put upotrijebio francuski književnik i mistik Romain Rolland u pismu Sigmundu Freudu, koji ga je kasnije opisao kao osjećaj vječnosti, osjećaj kao da je nešto neograničeno, osjećaj neraskidive veze, odnosno jedinstva s vanjskim svijetom u cjelini. Freud je raspravljao o oceanskim osjećajima kao mogućem temelju duhovnih osjećaja koji mogu postojati izvan institucionalnih religija.
Slovački, odnosno ugarski mislilac Béla Hamvas vinu i njegovim duhovnim svojstvima posvetio je svoju knjigu Filozofija vina.
U poeziji je vino prikazano kao ulaz u božansko, a u starim mističnim tradicijama ono se koristilo za promicanje kontakta s božanstvima.
Studija u prirodnom okruženju
Autori priznaju da njihova studija ima određena ograničenja. Naime, tijekom eksperimenta sudionici su bili u ugodnom, stimulativnom vizualnom i zvučnom okruženju. Stoga je teško razlučiti koliko je na zabilježene efekte djelovalo vino, a koliko okruženje. No namjerno je odabrano baš onakvo okruženje u kakvom se vino uobičajeno pije.
Studija je provedena u vinskom baru specijaliziranom za prodaju crnog vina i hrane u Lisabonu. Sudionici su regrutirani među posjetiteljima bara, turistima u lisabonskom turističkom području u kojem se bar nalazi, kao i među studentima i osobljem obližnjeg sveučilišta, koji su često posjećivali bar. Vino je bilo besplatno, a sudionici su obaviješteni da jednostavno trebaju uživati u trenutku dok piju te da će na kraju trebati ispuniti upitnik na engleskom o promjenama svijesti koje su doživjeli. Prosječna dob sudionika bila je 35.39 godina, a smješteni su za odgovarajuće stolove ovisno o tome jesu li došli sami ili u društvu.
Činjenica da je studija provedena na engleskom jeziku podrazumijeva da su ljudi koji su u njoj sudjelovali bili natprosječno obrazovani. To je još jedno ograničenje koje spominju autori.
Vino su odabrali proizvođači u suradnji s dvojicom somelijera iz bara, a ono je prije studije testirano na slučajnim posjetiteljima, koji su ga dobro ocijenili. Svima je servirano u istim čašama za crno vino. Sudionicima je bilo dozvoljeno da puše ako žele jer je to uobičajeno u prirodnom okruženju bara. No tijekom eksperimenta nije bilo dozvoljeno korištenje mobilnih telefona. Obroci koje su jeli bili su uglavnom mali i laki, primjerice kruh, sir, maslinovo ulje i malo dimljenih narezaka.
Prije početka eksperimenta, kada su došli do stola, sudionici su ispunili kratak upitnik s osnovnim pitanjima na temu demografije, navika pušenja i temeljnog osjećaja svijesti. Neki su pili sami, neki s prijateljima suprotnog spola, neki s prijateljima istog spola, a neki u većim grupama.
Na kraju su zadovoljstvo, uzbuđenje, intenzitet svijesti tijela, osjećaj prolaska vremena i drugi efekti ispitani odgovarajućim psihološkim oruđima kao što su skala samoprocjene (SAM), ljestvica ocjenjivanja promijenjenih stanja svijesti (OAV) i vizualna analogna ljestvica.
Djelovanje etanola na organizam
Etanol se obično smatra sedativom uglavnom zbog svog djelovanja na sustav koji kontrolira razine gama-aminomaslačne kiseline (GABA), neurotransmitera koji se uobičajeno sintetizira u mozgu gdje smanjuje podražljivost živčanog sustava. No on također uzrokuje oslobađanje dopamina u mozgu, zbog čega djeluje i kao stimulans, osobito u umjerenim dozama.
Osim toga, etanol prisutan u crnom vinu može povećati broj otkucaja srca i aktivnost simpatičkog živca mišića, što može pridonijeti subjektivnom osjećaju uzbuđenja. Dopaminska aktivacija neurona koju uzrokuje etanol djeluje na sustav nagrađivanja i osjećaj zadovoljstva. Konačno, on također djeluje na osjećaj prolaska vremena u smislu da se on doživljava sporijim.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati