Foto: AFP

BRITANSKI znanstvenici dekodirali su genetski niz pšenice – jednog od najstarijih i najvažnijih usjeva na svijetu – a to bi otkriće moglo pomoći žitarici da se suoči s problemima globalnog zatopljenja i bolesti.

Uzgoj pšenice zauzima veću poljoprivrednu površinu od bilo koje druge žitarice na svijetu, a znanstvenici su danas objavili njen genetski kod na internetu, nadajući se da će tako pomoći poljoprivrednicima u poboljšanju uzgoja.

Ogroman napredak

Niel Hall sa Sveučilišta u Liverpoolu, čiji je tim probio kod, rekao je da bi ovo otkriće moglo pomoći uzgajivačima da identificiraju genetske varijacije odgovorne za otpornost na bolesti, toleranciju na sušu i za prinos. Iako je genetski niz samo grubi nacrt te iako se mora analizirati i druge sojeve pšenice da bi posao bio zaista koristan, Hall predviđa da će njegov rad biti vidljiv već za pet godina.

Jedna od mogućih prednosti otpornijih sojeva pšenice su niže cijene kruha i veća dostupnost hrane siromašnima.

Genetski kod riže objavljen je 2005. godine, genetski kod kukuruza 2009., a genetski kod soje ranije ove godine. Ljudski genom mapiran je prije deset godina.

Razlog za sporiji napredak sa pšenicom leži u činjenici da je njen genetski kod ogroman. Puno je veći od genetskog koda riže, a čak je pet puta duži od ljudskog. To je zato što neki od analiziranih sojeva imaju šest kopija istog gena te zato što pšenica ima zapetljano podrijetlo jer je potekla od tri vrste divlje trave.

Nove primjene

Moguće je da će genetski inženjeri iskoristiti ovaj rad za stvaranje umjetnih sojeva pšenice, ali Hall se potrudio istaknuti konvencionalnu primjenu otkrića. Dosad su uzgajivači koji su htjeli kombinirati dva soja pšenice morali spariti sojeve, uzgojiti hibridni usjev i nadati se najboljem. Taj proces traje između 10 i 15 godina, a s novim otkrićem mogao bi se skratiti na pet.

Uzgoj riže već je profitirao od mapiranja genetskog koda, a može se očekivati da će se to dogoditi i sa pšenicom.

Otkrivanje genetskog koda pšenice dolazi u vrijeme kad su cijene skočile zbog propasti ruskih usjeva, što je pokazalo koliko promjene na tržištima mogu pogoditi zemlje koje moraju uvoziti temeljne sirovine. Isto tako, već se godinama strahuje od globalnog zatopljenja, rasta broja stanovnika na svijetu, ali i bolesti, posebno s mutiranjem organizama koji napadaju pšenicu.