ISTRAŽIVAČKI tim u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u stvorio je u laboratoriju umjetne embrije miševa koji su nastavili razvijati mozak, živčanu vrpcu i srčano tkivo bez potrebe za oplođenim jajašcem ili maternicom za rast.

To je slično otkriću izraelskog tima, objavljenom ranije ovog mjeseca. Ta otkrića obećavaju revoluciju u razumijevanju jednog od najvećih izazova biologije - kako od nekoliko stanica nastaje život, piše Sky News.

Ako se primijeni na ljudske embrije, istraživanje bi moglo pomoći u razumijevanju ljudske plodnosti, razvojnih poremećaja i pružiti novi put za razvoj tkiva ili organa za transplantaciju uzgojenih u laboratoriju.

Kako su znanstvenici napravili sintetičke embrije?

Ali primjena tehnike na ljudske embrije pokrenula bi važna etička i pravna pitanja. "Veliko pitanje kojim se bavimo u laboratoriju je kako ćemo započeti život?" kaže profesorica Magdalena Zernicka-Goetz sa Sveučilišta Cambridge.

Kako bi stvorili sintetičke embrije, znanstvenici su uzeli tri vrste matičnih stanica iz mišjeg embrija koje bi inače nastavile formirati sva tkiva potrebna u rastućem embriju.

Zatim su premjestili stanice u umjetni medij za rast, odnosno u laboratorijske tikvice s hranjivim tvarima, a matične stanice nastavile su spontano stvarati embrije. Profesorica Zernicka-Goetz kaže da se ovi uzgojeni embriji ne razlikuju puno od prirodnih embrija.

Embriji su se razvijali samo osam i pol dana, što je otprilike na polovici normalnog razdoblja gestacije miša. Ta tehnika bi i dalje trebala biti iznimno važna kao način proizvodnje ranih embrija s kojima bi se proučavao rani razvoj, bez potrebe za pokusnim životinjama.

Tim trenutno aktivno radi na modelu ljudskog embrija, ali naglašavaju da je to još daleko. Postoje značajne razlike između ranog razvoja miša i ranog razvoja čovjeka. Znanstvenici kažu da bi sintetski ljudski embrij mogao biti velik napredak u proučavanju plodnosti i uobičajenih razvojnih poremećaja.

Ljudski embriji

Zalihe doniranih ljudskih embrija su rijetke i često loše kvalitete, pa bi laboratorijski uzgojeni "model" embrija mogao pomoći u odgovorima na mnoga pitanja.

Tim predlaže sintetičke embrioide koji repliciraju samo jedan element ranog ljudskog embrija, na primjer srce, ili tkivo koje tvori posteljicu tijekom implantacije. Neuspješna implantacija glavni je razlog neuspjeha umjetne oplodnje.

Sintetski ljudski embriji također bi mogli biti način stvaranja novih tkiva ili organa za "regenerativnu" medicinu. Ako su izvedena iz pacijentovih vlastitih matičnih stanica, takva bi tkiva mogla savršeno odgovarati primatelju. Međutim, razvoj sintetičkih ljudskih embrija bi, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu, zahtijevao promjenu trenutnog zakona koji ne pokriva uzgoj embrija iz matičnih stanica.

Zakon Ujedinjenog Kraljevstva također sprječava uzgoj ljudskih embrija u laboratoriju starijih od 14 dana. To je ranije nego što se dogodi većina važnih razvojnih procesa koji se vide u ovim mišjim embrijima.

"Rezultat najavljuje da će se u budućnosti slični eksperimenti provoditi s ljudskim stanicama i da će u jednom trenutku dati slične rezultate. Ovo bi trebalo potaknuti razmatranje etičkog i društvenog utjecaja ovih eksperimenata", kaže profesor Alfonso Martinez Arias sa Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni koji nije bio povezan s istraživanjem, piše Sky News.