Znanstvenicima je trebalo 375 godina da otkriju osmi kontinent, i dalje je misterij
ISKUSNI nizozemski moreplovac Abel Tasman je 1642. bio uvjeren u to da postoji ogroman kontinent na južnoj polutci te je krenuo u misiju kako bi ga pronašao.
U to je vrijeme taj dio zemaljske kugle Europljanima još uvijek bio u velikoj mjeri tajanstven, no smatrali su da na tome području mora postojati velika kopnena masa, prvotno prozvana Terra Australis, kako bi doprinijela ravnoteži kontinenata na sjevernoj polutci.
Naišao na nepoznat otok
Tasman je tako 14. kolovoza isplovio s dva mala broda iz Jakarte u Indoneziji i krenuo prvo na zapad, zatim na jug, pa na istok, da bi na kraju završio na Južnom otoku (Novi Zeland). Tamo se susreo s Maorima, što nije prošlo baš najbolje za njegovu posadu. Drugoga dana nakon što su došli na otok, skupina domorodaca se dovezla kanuom i napala njihov čamac kojim su prenosili poruke između dva broda, pri čemu je život izgubilo četvero članova posade.
Kasnije su Europljani topovima pucali na još 11 kanua, no nije poznato jesu li, i kakvu, štetu nanijeli Maorima. I to je bio kraj njegove misije, Tasman je ovo područje prozvao Moordenaers Bay i otplovio kući nekoliko tjedana kasnije, a da nije nogom kročio na taj nepoznati otok. Nije se vratio kući s povratnog putovanja.
U to se vrijeme već znalo za Australiju, no nije bilo poznato da je Tasman zapravo cijelo vrijeme bio u pravu te da je vjerojatno naišao na jedan cijeli novi kontinent.
Zelandija
2017. je grupa geologa dospjela na naslovnice mnogih medija - otkrili su Zelandiju. Radi se o ogromnom kontinentu od 4.9 milijuna četvornih kilometara koji je oko šest puta veći od Madagaskara.
Znanstvenici su tada objavili da su otkrili osmi kontinent koji je najmanji i najmlađi među svojom braćom. Problem je jedino u tome što se 94% njegove mase nalazi pod vodom te iz oceanskih dubina izvire samo nekoliko njegovih vrhova, odnosno otoka, kao što je Novi Zeland.
No, priča tu ne prestaje. Prošle su četiri godine od njihova otkrića, a ovaj osmi kontinent je i dalje zagonetan kao i na početku. Još uvijek ne znamo kakve tajne čuva ispod vodene površine. Ne znamo je li tamo postojao život ni koliko je dugo kontinent pod vodom.
Kada bi Novi Zeland dokazao da je dio većeg kontinenta, mogao bi za šest puta povećati svoj teritorij. Stoga su se odjednom pojavila ogromna sredstva za financiranje istraživanja izgubljenog kontinenta, piše BBC.
Solidan dokaz postojanja Zelandije pružili su satelitski podaci koji su pomoću posebne tehnologije mapirali morsko dno. Podaci pokazuju da je Zelandija jasno vidljiva kao deformirana masa koja je velika gotovo kao Australija.
Tajanstvena povijest
Zelandija je izvorno bila dio drevnog superkontinenta Gondvane, koji je nastao prije oko 550 milijuna godina.
"Prije 105 milijuna godina, zbog procesa koji još ne razumijemo u potpunosti, Zelandija se počela povlačiti", rekao je geolog Andy Tulloch.
Kontinentalna kora je obično duboka oko 40 km te je znatno deblja od one oceanske. Kako se razdvajala, Zelandija se rastezala te je njezina kora postajala sve tanja i sada iznosi oko 20 km. Na kraju je ovaj kontinent imao tako tanku koru da je potonuo i nestao pod morem.
Unatoč tome što se nalazi pod vodom, geolozi ipak smatraju da se radi o kontinentu zbog vrsta stijena koje se njome protežu. Naime, kontinentalna kora se obično sastoji od magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena (poput granita i vapnenca), dok se dno oceana većinom sastoji samo od magmatskih stijena, poput bazalta.
No, Zelandija za sobom nosi još mnoštvo nepoznanica. Na primjer, još uvijek nije jasno zašto se nije, zbog svoje tanke kore, raspala na male mikrokontinente. Također nije poznato kada je točno završila ispod površine oceana i je li ikada u svojoj povijesti bila "suhi" kontinent.
Život na Zelandiji
Naravno, jedan od glavnih misterija je pitanje je li na tome kontinentu ikada bilo života. Gondvana je zbog blage klime imala široku lepezu flore i faune te su na njoj u jednome trenutku živjeli i titanosauri.
Raspravu o životu na Zelandiji najviše raspiruje novozelandska ptica kivi - koja ne može letjeti, ima brkove i čije perje nalikuje na kosu. Njen najbliži rođak je divovska ptica slonovka, koja je vrebala šumama Madagaskara do prije nekih 800 godina.
Znanstvenici pretpostavljaju da su obje ptice evoluirale od zajedničkog pretka koji je živio na Gondvani, što bi značilo da je Zelandija ipak neko vrijeme bila iznad razine mora. Stručnjaci su 2017. na šest lokacija bušili do 1250 metara u morsko dno. Jezgre koje su prikupili sadržavale su pelud kopnenih biljaka, kao i spore i ljuske organizama koji su živjeli u toplim, plitkim morima.
No, geofizičar Rupert Sutherland sa Sveučilišta Victoria smatra kako će ovaj kontinent još neko vrijeme ostati tajnovit.
"Prilično je teško istražiti Zelandiju kada se nalazi 2 kilometra ispod razine oceana, a uzorke trebate pokupiti na 500 metara ispod morskog dna. Zaista je teško proučavati takav kontinent. Za to je potrebno puno vremena, novca i truda", rekao je Sutherland.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati