GRADNJA nuklearne elektrane u Hrvatskoj sve se češće spominje kao izgledna opcija, a stručnjak za nuklearnu energiju i osnivač Instituta za nuklearnu tehnologiju (INETEC) Duško Čorak smatra da više nije pitanje hoće li se graditi, nego kada, piše N1.

Čorak je naglasio da je Vlada ta koja donosi konačnu odluku, nakon što je ministar gospodarstva Ante Šušnjar jesenas potvrdio da postoji želja za takvim projektom i da se priprema zakonodavni okvir za osnivanje Agencije za nuklearnu energiju.

Struka složna

"Za stručne krugove nije pitanje treba li graditi, nego kada, no o tome odlučuje Vlada. Na nama u struci je da Vladi dokumentiramo kolika je naša spremnost da pristupimo takvom projektu", rekao je Čorak.

Istaknuo je da je ključan preduvjet za gradnju posjedovanje lokacije, čije je istraživanje zahtjevan posao koji traje dulje od godinu dana. Velika je prednost za Hrvatsku, dodaje, što su ta istraživanja već provedena devedesetih godina.

"Napravljena su prema tadašnjoj regulativi, a danas je malo elektrana u pogonu koje su imale istraživanja kakva smo mi proveli, i to po strožim kriterijima", objasnio je. Čorak smatra da je svijet došao do spoznaje da su klimatske promjene neupitne i da se moraju poduzeti koraci kako bi se ograničio rast globalne temperature.

"Planet će preživjeti, preživio je i složenije situacije, ali pitanje je je li to za nas, za čovječanstvo, prihvatljivo. Ako želimo zadržati uvjete na koje smo navikli, moramo učiniti sve da temperatura ne poraste za više od dva stupnja", kazao je.

U tom kontekstu, naglasio je važnost nuklearne energije. "Jedina tehnologija koja osigurava energiju 24 sata dnevno je nuklearna energija, koja predstavlja najveće dostignuće ljudskog uma", poručio je Čorak.

Sigurnost današnjih elektrana

Osvrnuo se i na strahove javnosti zbog velikih nuklearnih havarija poput Černobila i Fukušime, naglasivši da je potrebno razlikovati ta dva događaja. "U Fukušimi je elektrana praktički bila predviđena za gašenje, bila je zapuštena i bez novih investicija. Dogodila se tehnička greška, a pitanje je jesu li mogli predvidjeti takav cunami", rekao je.

"Što se tiče Černobila, taj tip nuklearke drugačiji je od onoga što se danas koristi, a to su lakovodni reaktori kao u Krškom. U Černobilu se dogodila ljudska greška. Taj reaktor bio je namijenjen proizvodnji plutonija za vojne svrhe, a usput se koristio i za civilne. Pristup sigurnosti u tadašnjem Sovjetskom Savezu bitno se razlikovao od onoga na Zapadu", pojasnio je Čorak.

Budućnost vidi u reaktorima treće plus i četvrte generacije. "Njihova je specifičnost pasivna sigurnost. To znači da u slučaju bilo kakvog incidenta mogu 72 sata raditi bez vanjskog hlađenja, što ostavlja dovoljno vremena za korektivne korake kako ne bi došlo do oštećenja", kazao je.

Izbor tehnologije

Čorak smatra da mali modularni reaktori nisu rješenje za Hrvatsku u ovom trenutku jer su to tehnologije čiji se prototipovi očekuju tek 2032. godine. "Mi to ne možemo čekati. Moramo uzeti tehnologiju koja je već pokazana i dokazana", istaknuo je.

Pojasnio je i tko su potencijalni isporučitelji tehnologije. "To je prije svega SAD, iako oni već dugo nisu gradili elektrane i koriste industrijske potencijale Južne Koreje i drugih. Tu su još Francuska te Južna Koreja, koja je u Emiratima uspješno izgradila četiri elektrane za sedam godina po prihvatljivoj cijeni.

Japan ima izuzetne potencijale, ali je nakon Fukušime ostao u zapećku. Kinezi su kupili američku tehnologiju i sada grade poboljšane varijante za manje od pet godina, a i Rusija ima te mogućnosti", nabrojao je Čorak. Zaključio je da je izbor tehnologije primarno političko pitanje. "Politika će odlučiti koja će zemlja biti preferirana za isporuku", dodao je.

Mogući rok

Na pitanje o realnom roku za izgradnju, Čorak je odgovorio da Hrvatska ima prednost istraženih lokacija koje treba samo novelirati, što se može raditi paralelno s pregovorima. "Bitno je da imamo zakonodavni okvir, koji je Vlada pustila u proceduru.

Ključno je da Vlada prepozna da smo imali nuklearni program i da je Hrvatska prije 40 godina bila spremna graditi nuklearku. Treba de facto krenuti tamo gdje smo stali", rekao je. Prema njegovoj procjeni, odluke bi se trebale donijeti tijekom ove godine, a iduće bi se obavila novelacija dokumenata.

"Koncem 2028. i početkom 2029. mogli bi se sklopiti ugovori i otvoriti gradilište. Uglavnom, između 2033. i 2035. mogli bismo imati nuklearku", kazao je Čorak. Potrebu za tim potkrijepio je podatkom da Hrvatska u nekim dijelovima godine uvozi i do 50 posto električne energije.

Pohvalio je i izjavu ministra Šušnjara da je dosadašnja politika obnovljivih izvora energije bila pogrešna. "Što smo s njome dobili? Ne puno. Ne kažem da se obnovljivi izvori ne trebaju koristiti, ali moraju se optimizirati. Ta bi se tehnologija trebala kombinirati s proizvodnjom vodika koji se onda može skladištiti", zaključio je Čorak.