ZNANSTVENIK Oliver Vugrek s Instituta Ruđer Bošković u Novom danu govorio je o novom soju koronavirusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji, njegovim implikacijama, kao i o tome hoće li sadašnje cjepivo biti djelotvorno na taj novi soj.

Vugrek je na početku istaknuo kako sami znanstvenici u Velikoj Britaniji još nisu sigurni širi li se taj novi soj virusa zaista brže.

"Čekaju još podataka da bi mogli dobiti neke konkretnije podatke. Ovo je neviđeno sada da imate jedan soj koji ima tako veliki broj promjena. Obično imate neku ratu mutacija od 1 do 2 mjesečno, ovaj virus sadrži 14 koji mijenjaju i slijed proteina, odnosno proteina koje virus generira. Ako gledamo striktno znanstveno, koliko sam ja uspio uhvatiti u ovih zadnjih par dana, mislim da je Boris Johnson lansirao tu priču da se virus širi sa 70 posto veće rate ili tako nešto, sami znanstvenici nisu izbacili takve podatke, barem ih ja nisam vidio", objašnjava Vugrek.

Rekao je kako je dosad sekvencirano oko 1600 genoma posebnog soja virusa i kako su razlike primjerice u tome što se tri mutacije odnose na "spike" protein koji služi za generiranje cjepiva.

"Jedna od tih mutacija je modifikacija proteina S koji nešto stabilnije veže receptor preko kojeg ulazi u ljudski organizam. Može biti možda da je to bolje za virus, ali može biti i lošije jer se virus mora kad-tad odlijepiti od tog receptora da bi se širio dalje. To može biti možda i čak negativno ako se stabilnije veže za receptor. To je samo jedna od tih mutacija.

Ostale mutacije u tom 'spike' proteinu nagađa se da imaju neku drugu biološku značajnost i da možda utječu na imuniji odgovor našeg organizma, znači da možda nešto efikasnije izbjegavaju imuni odgovor organizma. To su podaci koji nisu još sto posto znanstveno potvrđeni", rekao je Vugrek za N1.

Mutacije i širenje koronavirusa

Osvrnuo se i na pojačano širenje virusa u pojedinim dijelovima Velike Britanije.

"Morate razlikovati širenje u kontekstu lokacije gdje se virus pojavio. U Britaniji su bile različite mjere na snazi, znači različite mjere lockdowna i baš sad u dijelu jugoistočne Engleske - Kent i London gdje se taj virus kao proširio - postavlja se pitanje je li širenje nastalo zbog tih nekih različitih blažih mjera, znači ljudi jednostavno nisu bili svjesni da se tamo događa neka pandemija i da su na početku neke mikropandemije, a drugo je je li virus odgovoran za to, za to još nema konkretnih podataka", kazao je Vugrek.

Može biti da je zbog tih nekih različitih mjera u Velikoj Britaniji jednostavno došlo do lokalnog povećanja broja baš tog stoja i da se taj soj baš više umnožio nego ostali sojevi, pojašnjava.

Smatra kako u širenju virusa nema nekih velikih iznenađenja.

"Virus je već jako dugo među nama i zasad imamo tu neku konstantu i neki predvidljiv način širenja. Pojavili su se različiti sojevi virusa, ali se nije pokazalo da se jedan virus 10 puta više širi od ostalih sojeva. Sekvenca virusa je neka konstanta i u toj sekvenci nema nekih drastičnih promjena koje bi onda omogućavale skroz neka druga svojstva virusa. To su sitne izmjene, jedna do dvije promjene mjesečno. Jednostavno, virus se možda optimizirao, bolje se prilagođava ljudskom organizmu, ali nije se to sad drastično odrazilo na širenje ili da je sad neki soj superširitelj", rekao je.

Hoće li se pojava novih sojeva virusa odraziti na efikasnost cjepiva?

Vugrek kaže da nije vrlo vjerojatno da će se novi sojevi virusa odraziti na djelotvornost cjepiva.

"Cjepivo će i dalje djelovati. Za cjepivo se koristi gotovo cijeli taj tzv. 'spike' protein, znači služi kao antigen i znači naš imunološki sistem funkcionira tako da onda te stanice prepoznaju te neke strane antigene i oni djeluju na drugi način. Znači one imaju drugi način kako se vežu na te antigene. To je manje više neovisno o pojedinim izmjenama na spike proteinu", rekao je.

Napominje kako će cjepivo sasvim sigurno i dalje biti djelotvorno.

"Pogotovo mRNA cjepiva se mogu vrlo brzo prilagoditi na neke izmjene u samom slijedu virusa. Tu možete vrlo brzo se prilagoditi bilo kakvoj promjene. Pitanje je ako se cjepivo promjeni, mora li opet proći kroz regulatornu proceduru. mRNA cjepiva su vrlo brzo prilagodljiva", kazao je.

Ispitivanje virusa u Hrvatskoj

Što se istraživanja virusa u Hrvatskoj tiče, Vugrek kaže kako je tehnologija uspostavljena i da su u tijeku natječaji.

"Očekujem da će biti financiranja za sekvenciranje virusa. U Hrvatskoj se možda i radi na drugim projektima po tom pitanju. Mi smo spremni da se možemo uputiti u daljnje istraživanje po raspoloživim financijama", ističe.

"Tehnologija je uspostavljena i po pažljivom odabiru uzoraka, vrlo brzo možemo imati uvid u epidemiološku sliku u Hrvatskoj", kazao je Vugrek.

Upitan je li na sjeveru Hrvatske zapravo došlo do mutacije virusa pa se on zato tako brzo proširio, odgovara: "Ja nemam takvih podataka, moguće je da se dogodilo nešto slično kao u Britaniji, no to je možda jednostavno zbog mjera, ali ne uvjetovano zbog virusa koji je agresivniji. Vjerujem da se ovaj soj iz Britanije već proširio u Europi, a vjerujem da se već proširio i u Hrvatskoj."