VLADA je sa sjednice u petak poslala u saborsku proceduru prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice od posljedica potresa, po kojem će 60 posto troškova konstrukcijske obnove zgrada financirati vlada, 20 posto lokalne jedinice, a 20 posto vlasnici.

Procijenjena šteta od potresa je oko 11,5 milijardi eura, a broj oštećenih zgrada je 25.000. Prema riječima premijera Plenkovića, deset sekundi potresa donijet će bez ikakvih dilema 10 godina posla.

O temi zakona o obnovi Zagreba razgovaralo se u Indexovom studiju. Kod Vojislava Mazzocca u gostima su bili HDZ-ova ministrica Nina Obuljen Koržinek i Dario Zurovec, zastupnik Fokusa koji se jučer usprotivio ovom zakonu o obnovi.

>> Stranka Fokus protiv Zakona o obnovi Zagreba: "Ovo je čisti populizam"

Emisiju ste mogli pratiti uživo na Indexovoj Facebook stranici te na Indexovom YouTube kanalu.

Obnova Zagreba nakon potresa

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na početku je rekla da je šteta veća od 80 milijardi kuna.

"Zakon je temelj za obnovu. To je kompleksan zakon, vlasnički i imovinski odnosi su komplicirani, zamršeni", rekla je Obuljen Koržinek.

Obuljen Koržinek govorila je o obnovi.

"Postoje različite razine obnove, ovisi je li zgrada u javnoj svrsi, je li privatna ili je zaštićena", rekla je.

"U ovom prijedlogu koji ide u prvo čitanje, želimo postići konsenzus jer će obnova trajati godinama, mi predlažemo cjelovitu obnovu zgrada javne namjene. Kad govorimo o građanima, tu smo predvidjeli pomoć države u konstrukcijskoj obnovi", rekla je Obuljen Koržinek.

Rekla je da nakon konstrukcijske obnove treba napraviti cijeli niz radova.

"Mi smo se za konstrukcijsku obnovu odlučili zbog sigurnosti građana", rekla je.

Prijedlog stranke Fokus za obnovu

Zurovec je uzeo riječ.

"Fokus ne zagovara nikakve subvencije. Sada svi građani će platiti nekome 60 posto obnove stana u centru Zagreba. Mislim da je vrijeme da se upoznamo s pojmom osobna odgovornost. Moraju ljudi naučiti biti odgovorni sami za svoj stan i imovinu. U ovom slučaju, s obzirom na brojke u javnosti, jedan mladi bračni par platit će 100.000 kuna u centru Zagreba", rekao je Zurovec.

Mazzocco je dodao da se radi ukupno o 80 milijardi kuna štete, odnosno da se neće sanirati potpuna šteta.

Zurovec je kazao da ne mogu svi porezni obveznici plaćati nečiju neodgovornost.

"Mi ćemo reći naš prijedlog kroz tjedan. Jedan vid prijedloga je beskamatni kredit", rekao je Zurovec o pomoći.

Donatorska konferencija i model obnove nakon potresa u Dubrovniku 1980.

Zašto Hrvatska nije sazvala donatorsku konferenciju?

"To je vrlo kompleksno pitanje, ta se teza provlači kroz medije proteklih dana, ali od strane ljudi koji ne razumiju kako se to radi. Donatorska konferencija se saziva za treće države, a mi smo u Europskoj uniji."

Mazzocco je spomenuo potres u Dubrovniku iz 1980. godine pa pitao zašto se obnova ne bi provela po tom modelu ako već imamo gotov model.

"Imamo mogućnost povući sredstva iz različitih izvora, bespovratna sredstva. Promišljamo strateški koji izvori će nam biti najpovoljniji za obnovu Zagreba. Zavod za obnovu Dubrovnika je tada stvorio jednu pametnu ekipu koja je pratila obnovu grada. Angažirat ćemo međunarodne stručnjake. 

Proces obnove Zagreba moramo iskoristiti da dignemo kvalitetu života, sigurnost koja je primjerena današnjim standardima, a da istovremeno sačuvamo povijesnu i kulturnu strukturu Grada", kazala je Obuljen Koržinek.

Kriterij za pomoć u obnovi

Što napraviti za područje izvan centra Zagreba?

"Prema svima mora biti identični kriterij. Vaša imovina je vaša odgovornost, vrlo jednostavno. Naravno da nije u redu da netko iz centra Zagreba financira nekoga u Sv. Nedjelji. Nisam čovjek koji će samo kritizirati i pljuvati, treba uvijek predložiti nešto drugo.", rekao je Zurovec.

"Ako netko od saborskih zastupnika ima stan koji je obuhvaćen Zakonom za obnovu, onda je to sukob interesa", dodao je.

Obuljen Koržinek mu je replicirala.

"Ne može se to banalizirati do te razine. Svoditi argumente na to je li netko živi ili ne živi u nekom gradu, mislim da ćemo tu poslati pogrešnu poruku."

Zurovec je uzvratio.

"Trebaju kriteriji vrijediti za sve jednako, ne smije biti diskriminiranih. Svaki zakon koji se odnosi ne bi trebao ići na štetu nekome koji nema, da bi se pomoglo onome koji itekako ima. Puno vlasnika u samom centru Zagreba ima pet i više nekretnina. Tu isto treba postaviti neke kriterije. Ne može država pomoći u obnovi koji imati toliko stanova, to bi bila itekakva pomoć", kazao je Zurovec.

Zurovec je naglasio da "ako ste socijalni slučaj, a imate neke nekretnine u vlasništvu tu nešto ne štima".

"Trebamo naučiti da je odgovornost na narodu, a ne na državi. Država smo mi. Odgovornost je na nama. Nisam u životu čuo da je neki Nijemac rekao: "Evo, Vojislave kofer novca, ne moraš ga vratiti." Osobna odgovornost je da se mora prakticirati sve više i više. Nemam ništa protiv obnove kulturnih objekata. Javni novac za javni objekt. Tu nema problema. Praktički se tu treba štiti određena vizura Grada, pogotovo onaj fasadni dio. No s druge strane treba se maksimalno štititi statika. Ako se već ide u smjeru obnove, treba dovesti statiku na razinu najbolje moguće, ali i otporne na nove potrese, a ne samo na najbolje moguće."

Ograničenje cijena građevinarima kod natječaja

"Sad će nam se svi građevinari Hrvatske sjatiti u Zagreb. To je dobro za Zagreb, ali nije dobro za ostatak Hrvatske. To je isto jedan efekt koji će nam se sigurno dogoditi."

Obuljen Koržinek je replicirala.

"Ograničit ćemo cijene na poslove obnove Zagreba da nam se ne dogodi takvo nešto. Radi se o organiziranoj obnovi, projektiranje i investiranje će se dogovarati putem javne nabave i postavit će se limiti po pitanju cijene. Znamo da je ovo jedna gospodarska grana koja će pokrenuti ekonomiju, to nam se dogodilo u poslijeratnoj obnovi, sjetimo se."

Zurovec je nadodao komentar na ograničenje cijena.

"Koliko god bila pozitivna namjera, efekt neće biti pozitivan. Ako vi nekome ograničite cijenu materijala, a on može od dobavljača može dobiti i veću, nitko vam se neće javiti na taj natječaj. Ja bih iskreno izbjegavao ograničenje cijena. Neka se stave realne procjene, raspiše transparentan javni natječaj..."

O modelu kreditiranja

Zurovec objasnio svoj model kreditiranja.

"Jedan model je putem beskamatnih kredita. Cilj je što manje uključiti državu u proces, a istaknuti uključenost pojedinca."

Obuljen Koržinek je replicirala.

"Beskamatni krediti sigurno su jedno od sredstava za kojima će građani posezati za cjelokupnom obnovom. Osnovna sigurnost zgrade i povećanje otpornosti na nove potrese je ono što će država pomoći napraviti, a građanima ostaje da se samostalno pobrinu za svoje štete."

Početak obnove prema modelu Fokusa

Koliko brzo se može krenuti u organiziranu veliku obnovu Zagreba?

"Veliku obnovu su ljudi već samo pokrenuli, teško je reći kada točno, ali dalo bi se prilično brzo - okvirno, do kraja godine. No to uzmite s debelom rezervom, ne valja se razbacivati s terminima", rekao je Zurovec.

Raspodjela novca za obnovu

Koliko od 86 milijardi kuna otpada na javne prostore, a koliko na privatne?

"Više od sedam milijardi se odnosi na kulturno-povijesnu cjelinu. Ukupni obujam obnove će na kraju biti puno veći, samo ga se sad ne iskazuje zbog procjene rađene po određenoj metodologiji. Radi se o iznosu koji nadmašuje iznose državnog proračuna. Mi smo sad primarno okrenuti prema tome da nađemo način da osiguramo što više bespovratnih sredstava", zaključila je Obuljen Koržinek emisiju.