Žužul čvrsto vjeruje da će RH dobiti datum na summmitu EU-a

Žužul čvrsto vjeruje da će RH dobiti datum na summmitu EU-a
MINISTAR vanjskih poslova Miomir Žužul u petak je u Bruxellesu nakon susreta s visokim predstavnikom EUa za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom izrazio uvjerenje da će Hrvatskoj na summitu Europskog vijeća 17. prosinca biti određen datum početka pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, ali je rekao da će u toj odluci biti spomenuta "i neka otvorena pitanja".

"Na temelju svega što mi poduzimamo, na temelju svega što sam uspio saznati kroz ovo vrijeme i prije, čvrsto vjerujem da će Hrvatska dobiti datum. Svi su argumenti za to.

Ali, isto tako znamo da će neka otvorena pitanja biti spomenuta u odluci", rekao Žužul i dodao da su "očekivanja da Hrvatska jasno pokaže da će ispunjavati sve obveze iz suradnje s Haškim sudom".

Žužul je u Bruxelles doputovao u sklopu kratke europske turneje tijekom koje je prvo posjetio London u četvrtak, a kojoj je cilj objasniti što Hrvatska poduzima nakon što je koncem studenoga glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u izviješću Vijeću sigurnosti UN-a ocijenila kako je haški optuženik general Ante Gotovina "jedina preostala prepreka u suradnji Hrvatske s Haškim sudom".

Prema Žužulovim riječima, Hrvatska je veliki dio toga što se tražilo ispunila i ispunjava, ali je činjenica da "postoji jedno otvoreno pitanje i to se nije promijenilo od početka ove godine do sada".

Hrvatska se nada konkretnom datumu početka pregovora u prvom dijelu 2005., sukladno najavi iz same Unije iz lipnja ali bi na razvoj događaja moglo utjecati nedavno izvješće glavne tužiteljice Haškog suda Carle del Ponte.

Hrvatska može i pokušava utjecati na to da se njezina procjena radi na temelju toga koliki je napravila napredak proteklih nekoliko godina, a posebice u posljednjoj godini, rekao je ministar dodavši da se naravno treba uzeti u obzir i ono što još treba napraviti. "Na taj način mi pristupamo tome i ja sam optimist."

Žužul se u Londonu u četvrtak sastao s britanskim ministrom za Europu Denisom McShaneom s kojim je razgovarao o predstojećoj odluci Europskog vijeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

McShaneov ured priopćio je kako je britanski dužnosnik "poručio da Velika Britanija vidi budućnost Hrvatske unutar EU-a".

"Međutim, rekao sam da je zadnje izvješće tužiteljice Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), Carle del Ponte, istaknulo nedostatke u suradnji Hrvatske sa Sudom", navodi se u MacShaneovom priopćenju.

"Istaknuo sam da se Zagreb treba pozabaviti tim pitanjima, a posebice akcijom lociranja i uhićenja odbjeglog Ante Gotovine kako bi se otvorio put Hrvatske prema Bruxellesu", stoji u priopćenju.

Žužulovi posjeti Londonu i Bruxellesu nastavak su pojačane diplomatske aktivnosti hrvatskog ministra, koji je u srijedu u Zagrebu na radnom sastanku s veleposlanicima država članica Europske unije akreditiranima u Hrvatskoj razmijenio mišljenja i stajališta o odnosima Hrvatske i Europske unije uoči sjednice Europskog vijeća .

Prema pisanju hrvatskog tiska proteklih dana, unutar EU zavladala je podjela, jer neke utjecajne članice, poput Austrije i Njemačke, žele da se Hrvatskoj odredi datum bez obzira na Gotovinu, dok su neke, među kojima su Nizozemska, Velika Britanija i Švedska, protiv toga. Odluka o određivanju datuma početka pregovora s nekom zemljom kandidatom za punopravno članstvo donosi se jednoglasno.

Vjesnik u petak piše da su diplomati EU-a rekli za taj list kako smatraju da bi mogao biti postignut kompromis glede početka pregovora. Hrvatska bi tako dobila datum za početak pregovora, i to 26. travnja, ali pod uvjetom da do tada riješi slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine.

U međuvremenu je hrvatska Vlada uputila promemoriju članicama Europske unije u kojoj stoji da će energično nastaviti činiti sve kako bi pronašla, uhitila i prebacila odbjeglog generala Antu Gotovinu Haškom sudu.

U članku Jutarnjeg lista, koji je pisao o tom dokumentu, Vlada je iznijela svoja stajališta o svim pitanjima važnim za ulazak u EU, od odnosa sa susjedima, politike prema manjinama i povratka izbjeglica do suradnje s Haškim sudom i pitanja odbjeglog hrvatskog generala.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara