Žužul u Haagu: Izetbegović je Tuđmanu predložio priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj

DRUGOG dana svjedočenja pred Haškim sudom, Miomir Žužul je iznio kako je samo dva dana nakon što su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović u rujnu 1993. godine potpisali sporazum o konfederaciji, čelni čovjek Predsjedništva BiH potpisao sličan sporazum sa srpskom stranom koji predviđa prekrajanje Bosne i Hercegovine.

Žužul, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, zamjenik ministra vanjskih poslova i šef misije RH pri UN-u u Ženevi svjedoči tako na poziv obrane Jadranka Prlića koja je jučer počela s iznošenjem dokaza.

"Izetbegovićev sporazum s Karadžićem omogućavao prekrajanje BIH"

"Alija Izetbegović potpisuje sličan sporazum s Radovanom Karadžićem, a da hrvatskoj strani nije niti spomenuo sporazum koji predviđa republike unutar unije BiH, dok je interesantno i to što je potpisao mogućnost izdvajanja srpske strane nakon dvije godine, što je davalo prostora u prekrajanju BIH".

Izetbegović je također, iznosi Žužul, u pauzi pregovora u Ženevi u proljeće 1993. Tuđmanu predložio priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj, dok "Tuđman nije prihvatio takav razgovor, bio iznenađen, te smatrao to rješenje neprihvatljivim".

Kazao je i kako su Slovenija i Hrvatska zagovarale konfederaciju po uzoru na zemlje Beneluxa, dok su Srbija i Crna Gora tražile još unitarniju Jugoslaviju pa je bilo ključno što će reći Izetbegović i makedonski predsjednik Kiro Gligorov.

"Izetbegović bio spreman ostati u Jugoslaviji"

Otkriva i to da su oni bili bliži stavu Beograda, te da je Izetbegović u više navrata ponovio kako je "BiH spremna ostati i u toj krnjoj Jugoslaviji", čak i nakon što je počeo rat u BIH.

Žužul je podsjetio da je predsjednik Tuđman pozvao bosanskohercegovačke Hrvate da glasuju za nezavisnu BiH, ali je i priznao BiH u njezinim međunarodno priznatim granicama te predlagao da HVO postane "integralni nedjeljivi dio snaga BiH".

Tužiteljstvo ispituje Žužula tek u srpnju

Tužiteljstvo će imati priliku ispitati Žužula 18. srpnja, prije ljetne pauze, na suđenju Jadranku Prliću, kojem se sudi zajedno s Brunom Stojićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem.

Tereti ih se da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. prosinca 1991. osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do travnja 1994. kad je Washingtonskim sporazumom prekinut hrvatsko-muslimanski rat i potpisano osnivanje Federacije BiH.

Prlića, jednog od najviših političkih dužnosnika Herceg Bosne Haški sud tereti i za zločine protiv čovječnosti, teška kršenja Ženevske konvencije, te Zakona i običaja ratovanja.

A.P.
Foto: Index

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara