Žužul u Haagu: Tuđman je podržavao suverenu BIH

MIOMIR ŽUŽUL, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, zamjenik ministra vanjskih poslova i šef misije RH pri UN-u u Ženevi, izjavio je danas na Haškom sudu kao prvi svjedok obrane u slučaju Prlić, da je Franjo Tuđman podržavao Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu.

Tri su glavna motiva kojima Žužul podupire tu tvrdnju. "Kao povjesničar i državnik Tuđman je znao da bez rješenja problema BiH nema trajnog mira i stabilnosti u regiji, slijedom ustavnih obveza vodio je računa o sudbini Hrvata u cijelom svijetu, a posebice u BiH jer su bili ugroženi, a i od početka agresije na Hrvatsku dio te agresije je išao s teritorija BiH".

"Velik dio napada na Hrvatsku išao s područja BiH"

Kako je velik dio napada na Hrvatsku išao iz BIH, izjavio je kako je jedini način sprječavanja agresije bio moguć upravo s područja te susjedne zemlje.

Iznio je kako se Tuđmanu model konfederacije "sviđao", te da se "bez mogućnosti obrane s bosanskohercegovačkog teritorija nije mogao obraniti Dubrovnik, a Tuđman je, osim toga, tražio soluciju unutar koje će se u BiH zaštititi hrvatski korpus".

Pitanje Neuma

Također je istaknuo kako je za Tuđmana Neum u kojem BIH ima izlaz na more bio strateško pitanje jer se tu presijecao kontinuitet hrvatskog teritorija, te da je jedino tu pristao razmatrati teritorijalno pitanje, kada se govorilo o zamjeni područja Neuma za istu dužinu teritorija na Prevlaci.

Žužul je potvrdio i to da ga je Tuđman 1993. "instruirao da započne pregovore s predstavnicima BiH o političkom približavanju i zaustavljanju sukoba muslimana i Hrvata".

Optužnica protiv Jadranka Prlića

Tako je Žužul završio prvi dio svojeg svjedočenja na suđenju Jadranku Prliću, kojem se sudi zajedno s Brunom Stojićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem.

Tereti ih se da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. prosinca 1991. osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne i trajao do travnja 1994. kad je Washingtonskim sporazumom prekinut hrvatsko-muslimanski rat i potpisano osnivanje Federacije BiH.

Prlića, jednog od najviših političkih dužnosnika Herceg Bosne Haški sud tereti i za zločine protiv čovječnosti, teška kršenja Ženevske konvencije, te Zakona i običaja ratovanja.

A.P.
Foto: Index

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara