Milenijalci i pripadnici generacije Z često su pod velikim financijskim stresom. Odrastali su uz krize, gledali roditelje kako se bore tijekom recesije, izloženi su pritisku društvenih mreža i često imaju dojam da je štednja nemoguća. Usporedbe s drugima dodatno pojačavaju tjeskobu, iako se iza prividno savršenog života često kriju dugovi i nesigurnost. Dobra je vijest da promjena načina razmišljanja može pomoći u smanjenju tih briga.
Prvi korak je prepoznati što točno izaziva financijsku paniku. Nekima su to vijesti o gospodarstvu, drugima razgovori s obitelji ili stalna izloženost sadržaju koji potiče osjećaj neuspjeha. Kada prepoznate vlastite okidače, lakše ih je izbjeći ili barem ublažiti njihov učinak. Sam čin imenovanja problema daje osjećaj veće kontrole.
Budući da stres nije uvijek moguće izbjeći, važno je razviti otpornost. To mogu biti meditacija, šetnja, joga, čitanje ili vođenje dnevnika - bilo što što pomaže smiriti misli i vratiti osjećaj ravnoteže. Takve navike s vremenom mogu ublažiti reakcije na stresne situacije.
Važno je i ne nositi sav teret sam. Razgovor s prijateljima, partnerom ili članovima obitelji kojima vjerujete može pomoći da jasnije sagledate vlastite brige. Ljudi koji otvoreno govore o financijama često osjećaju manje tjeskobe jer razgovor unosi red u kaotične misli.
Velik utjecaj imaju i uvjerenja o novcu koja nosimo iz djetinjstva. Mnogi su odrastali s porukama da se novac mora čuvati pod svaku cijenu ili da ga nikad nema dovoljno. Takva uvjerenja kasnije oblikuju naše odluke, pa ih je korisno preispitati i zamijeniti realnijima.
Osjećaj sigurnosti ne mora dolaziti samo iz stanja na računu. Vrijedni su i vaši talenti, iskustvo, profesionalni kontakti i sposobnost da se snađete u teškim razdobljima. Sve su to resursi koji mogu pružiti stabilnost jednako kao i novac.
Ključno je trošiti promišljeno i postupno graditi fond za hitne slučajeve koji može pokriti troškove za tri do šest mjeseci. To je moguće samo ako trošite manje nego što zarađujete i razlikujete stvarne potrebe od nepotrebnih troškova. Iako štednja kratkoročno može biti neugodna, dugoročno donosi veću sigurnost i manju tjeskobu.