CITROËN BX GTi ove godine slavi 40. rođendan. Sportska izvedba jednog od najprepoznatljivijih Citroëna 1980-ih pojavila se u srpnju 1986., a nudila je ono po čemu je francuska marka tada bila poznata, nekonvencionalan dizajn, hidropneumatski ovjes i udobnost, ali uz performanse ozbiljnog sportskog automobila.
Nasljednik GS-a koji je bilo nemoguće zamijeniti s drugim automobilom
Priča o GTi-ju počinje nekoliko godina ranije, s običnim BX-om. Prvi put je predstavljen u podnožju Eiffelova tornja, a zatim javnosti na Pariškom salonu automobila u listopadu 1982. godine.
BX je stigao kao nasljednik GSA, odnosno modela razvijenog iz GS-a, i nastavio Citroënovu tradiciju automobila koje je bilo gotovo nemoguće zamijeniti s bilo kojim drugim na cesti.
Za dizajn je bio zadužen Bertone, odnosno slavni Marcello Gandini, autor automobila poput Lamborghinija Miure i Countacha. Rezultat je bio izrazito uglat automobil oštrih linija, s velikim staklenim površinama i izgledom tipičnim za futurističke ideje ranih 1980-ih.
Bio je to i prepoznatljiv Citroën svog vremena, poseban, nekonvencionalan i polarizirajući. Nekima je izgledao futuristički i genijalno, drugima neobično ili gotovo odbojno, ali teško je bilo ostati ravnodušan. Uspjeh na kraju nije izostao. BX je postao jedan od najvećih Citroënovih komercijalnih uspjeha. Do završetka proizvodnje 1994. napravljeno je više od 2.3 milijuna primjeraka.
GTi stiže 1986. godine
Citroën je redizajn lansirao 1986. godine. Model je dobio šire prednje i stražnje blatobrane, veće odbojnike u boji karoserije i bijele pokazivače smjera poravnate s prednjim svjetlima. Karoserija je galvanizirana radi bolje zaštite od korozije.
Pojavila se i nova izvedba, pa je umjesto GT i Sport došao GTi. Cilj je bio spojiti sportske karakteristike s udobnošću i praktičnošću prave obiteljske limuzine. Zanimljivo, Citroën je premijeru ovog automobila održao u tadašnjoj Jugoslaviji, na predivnoj jadranskoj obali.
GTi, dug 4.24 metra, dodatno se razlikovao po stražnjem spojleru, prednjim svjetlima za maglu preuzetima s BX Sporta, karakterističnim poklopcima kotača i posebnim gumama. Diskretne oznake GTi nalazile su se na stražnjim bočnim dijelovima i poklopcu prtljažnika.
Samo 1025 kilograma i gotovo 200 km/h
Ispod poklopca motora nalazio se četverocilindrični benzinski motor s osam ventila i elektroničkim ubrizgavanjem goriva. Razvijao je 125 KS i 175 Nm pri 4500 o/min.
Danas te brojke ne djeluju spektakularno, ali BX GTi težio je samo 1025 kilograma. Omjer mase i snage iznosio je 8.2 kg/KS, što je tada bilo bolje od većine konkurenata.
Maksimalna brzina približavala se simboličnoj granici od 200 km/h, a kilometar iz mjesta prelazio je za 30.5 sekundi.
Pritom BX GTi nije pokušavao postati beskompromisni sportski automobil. Njegova posebnost bila je upravo u tome što je performanse kombinirao s praktičnošću i udobnošću potrebnom za svakodnevnu vožnju.
Sportski automobil s čuvenim Citroënovim ovjesom
GTi je zadržao jednu od najpoznatijih Citroënovih tehnologija, hidropneumatski ovjes. Bio je tvrđe podešen nego u ostalim izvedbama BX-a kako bi automobil bio dinamičniji, ali bez odricanja od udobnosti po kojoj je marka bila poznata.
Imao je disk-kočnice na sva četiri kotača, servo upravljač, a ABS je bio dostupan kao opcija.
Oprema je za svoje vrijeme također bila vrlo dobra. BX GTi imao je velurom presvučena sjedala podesiva po visini, električno podesiv desni vanjski retrovizor, središnje zaključavanje, posebnu instrumentnu ploču sa šest instrumenata i upozorenje za nedovoljno zatvorena vrata.
Uz nadoplatu su se mogli dobiti kožna sjedala, električni krovni otvor, putno računalo, aluminijske naplatke, klima-uređaj i Hi-Fi sustav.
Onda je stigao GTi sa 160 KS
Prava poslastica stigla je već sljedeće godine. Za modelsku godinu 1988. predstavljen je BX GTi 16-Valve s novim 1.9-litrenim motorom XU9J4, koji je dijelio s Peugeotom 405 Mi16.
Razvijao je 160 KS pri 6500 o/min, omogućavao maksimalnih 218 km/h te ubrzanje od 0 do 100 km/h za 7.9 sekundi. ABS je sada bio dio serijske opreme.
BX GTi 16-Valve time je postao prvi serijski proizvedeni francuski automobil s 16V motorom.
Snažnija verzija razlikovala se i izgledom. Dobila je odbojnike u boji karoserije s crnim zaštitnim trakama, bočne pragove i aluminijske naplatke s Michelinovim gumama. Ovjes je ponovno podešen kako bi pratio veće performanse.
Unutrašnjost je bila potpuno crna, sjedala su nudila izraženiju bočnu potporu, a ispred vozača nalazio se sportski upravljač s tri kraka.
Postojao je i GTi 4x4
Citroën tu nije stao. Godine 1989. predstavljen je BX GTi 4x4 sa stalnim pogonom na sva četiri kotača.
Okretni moment raspoređivao se u omjeru 53:47 između prednje i stražnje osovine, a vozač je električnom komandom mogao blokirati središnji diferencijal za izvlačenje iz zahtjevnijih situacija.
Od 1990. motori su prilagođeni bezolovnom benzinu, zbog čega je snaga osmoventilskog GTi-ja pala na 123 KS. Godinu poslije aluminijski naplatci i sportski upravljač iz modela sa 16 ventila postali su dio serijske opreme, a poboljšana je i zvučna izolacija.
Od srpnja 1992. klima-uređaj je postao standard, a cijela gama BX-a dobila je spremnik goriva od 66 litara.
BX GTi konačno je povučen iz ponude u srpnju 1993., u vrijeme šireg uvođenja katalizatora. Sam BX izdržao je još godinu dana.
Četiri desetljeća nakon predstavljanja GTi-ja, BX je ostao podsjetnik na razdoblje u kojem je Citroën bio spreman raditi automobile koji nisu pokušavali izgledati kao bilo što drugo na tržištu. GTi je toj neobičnoj francuskoj formuli samo dodao ono što joj je nedostajalo, ozbiljne performanse.