Predviđanje budućnosti nikad nije bilo jednostavno, ali filmaši su se kroz desetljeća svejedno hrabro upuštali u zamišljanje svijeta koji nas čeka. Dok su neki filmovi pogodili razvoj reality televizije, ciljanog oglašavanja, videopoziva ili umjetne inteligencije, mnoge druge prognoze potpuno su promašile stvarnost.
Distopijski gradovi, leteći automobili, smrtonosne televizijske igre i kolonije na Mjesecu zasad su ostali samo filmska fantazija. Looper je izdvojio filmove čije su se vizije budućnosti pokazale posebno netočnima.
Zeleni Soylent (Soylent Green)
Film Richarda Fleischera iz 1973. smješten je u New York 2022. godine, gdje zbog prenapučenosti i nestašice hrane ljudi preživljavaju zahvaljujući proizvodu Soylent Green.
Policajac Robert Thorn (Charlton Heston) otkriva da se navodni proteinski proizvod od planktona zapravo izrađuje od ljudskih tijela. Budući da je 2022. odavno prošla bez takve prehrambene katastrofe i masovnog kanibalizma, film je poprilično promašio budućnost.
Loganov bijeg (Logan's Run)
"Loganov bijeg" iz 1976. prikazuje 2274. godinu u kojoj ljudi žive u gradu pod kontrolom računala, ali im život završava na 30. rođendan kako bi se spriječila prenapučenost.
Logan (Michael York), jedan od policajaca koji love bjegunce, naposljetku otkriva starca i shvaća da ljudi mogu živjeti mnogo dulje. Iako još nismo stigli do 2274., ideja društva koje sustavno ubija ljude čim napune 30 godina zasad nema mnogo veze sa stvarnim razvojem čovječanstva.
Smrtonosna utrka 2000 (Death Race 2000)
Film Paula Bartela iz 1975. zamišlja Ameriku oko 2000. godine kao totalitarnu državu u kojoj je glavna zabava godišnja cestovna utrka tijekom koje vozači dobivaju bodove za ubijanje pješaka.
Među natjecateljima su Machine Gun kojeg glumi Sylvester Stallone i Frankenstein kojeg glumi David Carradine. Godina 2000. prošla je bez takvih smrtonosnih televizijskih utrka, pa je film svoju budućnost zamišljao znatno brutalnijom nego što se pokazala.
Povratak u budućnost 2 (Back to the Future Part II)
Nastavak Roberta Zemeckisa iz 1989. odveo je Martyja McFlyja u 2015. godinu punu letećih automobila, hoverboarda, samovezujućih tenisica i jakni koje se same suše. Film je pogodio neke stvari poput videopoziva, automatizacije i biometrije, ali potpuno je zanemario internet i pametne telefone. A 2015. definitivno nije donijela ni leteće automobile ni 17 nastavaka "Ralja".
2001: Odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey)
Stanley Kubrick je 1968. zamislio 2001. kao vrijeme u kojem su putovanja u svemir gotovo rutinska, a ljudi imaju stalne baze izvan Zemlje. Film je zanimljivo predvidio uređaje nalik tabletima i razvoj umjetne inteligencije kroz HAL 9000, ali masovna kolonizacija Mjeseca, ljudska hibernacija i pristupačna komercijalna svemirska putovanja nisu postali stvarnost do početka novog tisućljeća.
Trkač (The Running Man)
"Trkač" iz 1987. smješten je u SAD 2017. godine, gdje nestašica hrane i resursa prati totalitarni režim koji ljude zabavlja televizijskim showom u kojem se zatvorenici bore za život. Film je pogodio pojave poput lažnih vijesti, tehnologije nalik deepfakeu i glasovno upravljanih uređaja, ali nije pogodio glavnu stvar - televizijska zabava nije se pretvorila u legalno gledanje borbi do smrti.
Razbijač (Demolition Man)
Film iz 1993. prati policajca Johna Spartana (Sylvester Stallone) i kriminalca Simona Phoenixa (Wesley Snipes), koji se nakon zamrzavanja bude 2032. godine. Budući San Angeles gotovo je potpuno bez nasilja, ali su istodobno zabranjeni psovanje, alkohol, meso i brojne druge stvari. Do 2032. još nismo stigli, no zasad nema mnogo znakova da se društvo kreće prema toliko sterilnoj i strogo kontroliranoj budućnosti.
Planet majmuna (Planet of the Apes)
Klasik Franklina J. Schaffnera prati astronauta Georgea Taylora (Charlton Heston), koji stiže na planet kojim vladaju inteligentni majmuni dok su ljudi podređena vrsta.
Na kraju otkriva ostatke Kipa slobode i shvaća da se zapravo nalazi na Zemlji nakon nuklearnog rata. Iako prijetnja nuklearnim sukobima nije nestala, scenarij u kojem majmuni nakon katastrofe izgrade civilizaciju i zavladaju čovječanstvom ostao je daleko od stvarnosti.
Bijeg iz New Yorka (Escape from New York)
John Carpenter je 1981. zamislio 1997. godinu u kojoj je kriminal toliko izmaknuo kontroli da je cijeli Manhattan pretvoren u zatvor maksimalne sigurnosti.
Kada se ondje sruši predsjednikov avion, osuđenik Snake Plissken (Kurt Russell) dobiva zadatak spasiti predsjednika. Stvarni Manhattan do 1997. nije postao golemi zatvor, nego se grad upravo tijekom tog razdoblja mijenjao u znatno sigurnije i poželjnije mjesto za život.
Istrebljivač (Blade Runner)
"Istrebljivač" Ridleyja Scotta iz 1982. zamišlja Los Angeles 2019. godine kao mračan svijet kojim dominiraju moćne korporacije i bioinženjerski humanoidi poznati kao replikanti.
Rick Deckard (Harrison Ford) lovi odbjegle replikante koji izgledaju gotovo potpuno poput ljudi. Film je snažno utjecao na znanstvenu fantastiku, ali 2019. nije donijela ni leteće automobile, ni kolonije izvan Zemlje, ni humanoide sa samostalnom sviješću.
Terminator (The Terminator)
Film Jamesa Camerona iz 1984. prikazuje budućnost 2029. godine u kojoj umjetna inteligencija Skynet pokreće rat protiv čovječanstva. Borac Kyle Reese (Michael Biehn) vraća se u prošlost kako bi zaštitio Saru Connor (Linda Hamilton) od kiborga ubojice kojeg glumi Arnold Schwarzenegger.
Iako se razvoj umjetne inteligencije ubrzao, strojevi nisu preuzeli svijet niti pokrenuli rat za istrebljenje čovječanstva, pa se ključna filmska prognoza zasad nije ostvarila.
2012
Film katastrofe Rolanda Emmericha iz 2009. temelji se na predviđanju globalne apokalipse 2012. godine. Dok svijet pogađaju golemi potresi i poplave, bogati dobivaju priliku spasiti se na tajno izgrađenim arkama, a Jackson Curtis (John Cusack) pokušava spasiti svoju obitelj.
Budući da je 2012. prošla bez kraja svijeta, malo je filmova koji su vlastitu viziju budućnosti promašili tako očito kao ovaj.