BOL JE NEUGODAN osjet kojim nas tijelo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste boli brzo prolaze, druge mogu trajati mjesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitetu života.

Liječnici razlikuju akutnu i kroničnu bol. Akutna bol najčešće se javlja zbog ozljede ili bolesti te postupno nestaje tijekom oporavka. Kronična bol traje dulje od tri mjeseca, a može utjecati na san, raspoloženje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Bol može biti tupa, oštra, probadajuća ili žareća, a njezin intenzitet razlikuje se od osobe do osobe.

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) izdvojila je 20 zdravstvenih stanja koja mogu izazvati neke od najjačih bolova koje čovjek može doživjeti, a o njima je pisao i zdravstveni portal News Medical.

Klaster glavobolja

Klaster glavobolja, poznata i kao glavobolja u nakupinama, rijedak je, ali iznimno bolan oblik glavobolje. Napadaji se najčešće javljaju u određenim razdobljima, a bol je toliko intenzivna da oboljeli često ne mogu mirno sjediti ni normalno obavljati svakodnevne aktivnosti.

Obično zahvaća jednu stranu glave, najčešće područje oko oka. Bol se razvija vrlo brzo, a vrhunac može dosegnuti već nakon pet do deset minuta. Pojedini napadaj traje od 15 minuta do tri sata, a može se ponoviti i do osam puta na dan. Često je prate suzenje oka, začepljen nos i izražen nemir.

Herpes zoster

Herpes zoster, poznat i kao pojasasti herpes, virusna je bolest koja može uzrokovati snažnu, žareću i probadajuću bol duž zahvaćenog živca.

Uz bol se najčešće pojavljuje osip s mjehurićima ispunjenima tekućinom, a mogući su i svrbež, trnci te pojačana osjetljivost kože.

Bolest uzrokuje virus varicella-zoster, isti onaj koji izaziva vodene kozice. Nakon preboljenja virus ostaje neaktivan u živčanim stanicama, a godinama poslije može se ponovno aktivirati. Rizik od razvoja bolesti povećava se s dobi i slabljenjem imunosnog sustava.

Kod nekih osoba bol se zadržava i nakon povlačenja osipa, što se naziva postherpetičkom neuralgijom.

Smrznuto rame

Smrznuto rame, odnosno adhezivni kapsulitis, stanje je koje uzrokuje bol i izraženu ukočenost ramenog zgloba. Simptomi se najčešće razvijaju postupno. U početku se pojavljuje bol koja može biti osobito neugodna noću, a s vremenom dolazi do sve većeg ograničenja pokreta.

Osobama koje pate od ovog stanja čak i jednostavne radnje, poput odijevanja, češljanja ili posezanja za predmetima, mogu postati vrlo bolne. Tegobe se obično postupno smanjuju, no oporavak može potrajati od jedne do tri godine, a katkad i dulje.

Prijelom kosti

Prijelom kosti jedna je od ozljeda koje mogu izazvati izrazito snažnu bol, osobito neposredno nakon nastanka. Do prijeloma dolazi kada kost napukne ili pukne uslijed pada, udarca ili druge snažne sile. Bol se najčešće pojačava pri pokušaju pomicanja ozlijeđenog dijela tijela, a mogu je pratiti oteklina, modrice i deformacija.

Postoji više vrsta prijeloma, od jednostavnih i stabilnih do otvorenih i višestrukih, a jačina boli ovisi o mjestu i težini ozljede.

Kompleksni regionalni bolni sindrom (CRPS)

Kompleksni regionalni bolni sindrom kronično je stanje koje se najčešće razvija nakon ozljede ruke ili noge. Karakterizira ga dugotrajna i izrazito snažna bol, koja može biti nerazmjerna težini početne ozljede. Oboljeli je često opisuju kao žarenje, pečenje, bockanje ili snažno stezanje.

Uz bol se mogu pojaviti oticanje, promjene boje i temperature kože te izrazita osjetljivost na dodir. Točan uzrok sindroma nije potpuno razjašnjen, no povezuje se s poremećajima u radu živčanog i imunosnog sustava.

Srčani udar

Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nastaje kada je dotok krvi u dio srčanog mišića naglo smanjen ili prekinut, zbog čega srčano tkivo ostaje bez kisika.

Jedan od najpoznatijih simptoma snažna je bol ili osjećaj pritiska, stezanja i težine u prsima. Bol se može širiti prema rukama, leđima, vratu ili čeljusti, a često je prate hladan znoj, mučnina i otežano disanje.

Ipak, važno je znati da srčani udar ne mora uvijek uzrokovati izrazito jaku bol. Kod nekih osoba, osobito žena, starijih ljudi i osoba sa šećernom bolešću, simptomi mogu biti manje izraženi ili neuobičajeni. Sumnja na srčani udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Hernija diska

Hernija diska nastaje kada se dio mekog tkiva međukralježničnog diska izboči i počne pritiskati okolne živce. Ovisno o mjestu nastanka, bol se može širiti iz donjeg dijela leđa u nogu ili iz vrata prema ramenu i ruci.

Osim boli, mogu se javiti trnci, utrnulost, žarenje i mišićna slabost. Tegobe se kod nekih osoba pogoršavaju tijekom sjedenja, stajanja ili određenih pokreta.

Iako hernija diska ne mora uvijek uzrokovati simptome, u težim slučajevima bol može znatno ograničiti pokretljivost.

Anemija srpastih stanica

Anemija srpastih stanica nasljedna je bolest krvi kod koje crvene krvne stanice zbog promijenjenog hemoglobina poprimaju karakterističan srpasti oblik.

Takve stanice mogu začepiti male krvne žile i otežati protok krvi, što dovodi do iznenadnih napadaja izrazito snažne boli, poznatih kao bolne krize.

Bol se može javiti u kostima, zglobovima, prsima i trbuhu, a napadaji mogu trajati satima ili danima. U težim slučajevima potrebna je bolnička skrb.

Artritis

Artritis je naziv za skupinu bolesti koje zahvaćaju zglobove i mogu izazvati bol, ukočenost, oticanje i otežano kretanje.

Među najpoznatijim oblicima su reumatoidni artritis i giht, dok se osteoartritis, koji nastaje zbog promjena u zglobnim tkivima, također često ubraja među artritična stanja.

Bol može biti stalna ili se javljati u napadajima, a njezin intenzitet razlikuje se ovisno o vrsti bolesti i stupnju oštećenja zgloba. Kod težih oblika čak i jednostavni pokreti mogu biti vrlo bolni.

Migrena

Migrena je neurološka bolest koju obilježavaju ponavljajući napadaji glavobolje, najčešće pulsirajuće boli na jednoj strani glave. Osim boli, često se javljaju mučnina, povraćanje te izrazita osjetljivost na svjetlost, zvukove i mirise.

Napadaj može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a kod nekih osoba bol je toliko snažna da nisu u stanju raditi ni obavljati uobičajene aktivnosti.

Dio oboljelih prije glavobolje doživljava auru, odnosno prolazne vidne ili druge neurološke smetnje.

Išijas

Išijas je naziv za bol koja nastaje zbog nadraženosti ili pritiska na živčane korijene koji tvore ishijadični živac. Bol se najčešće širi iz donjeg dijela leđa preko stražnjice niz jednu nogu, a može dosezati sve do stopala.

Oboljeli je opisuju kao oštru, probadajuću ili žareću bol, koja ponekad nalikuje električnom udaru. Mogu je pratiti trnci, utrnulost i slabost u nozi. Kod težih oblika bol može znatno otežati hodanje, sjedenje i obavljanje svakodnevnih poslova.

Bubrežni kamenci

Bubrežni kamenci nastaju kada se određene tvari iz mokraće kristaliziraju i stvaraju čvrste naslage u bubrezima. Dok miruju, često ne uzrokuju nikakve tegobe. Međutim, kada se kamenac pokrene i uđe u mokraćovod, može izazvati iznimno snažnu bol, poznatu kao bubrežna kolika.

Bol se obično pojavljuje u leđima ili boku, ispod rebara, a može se širiti prema donjem dijelu trbuha i preponama. Često dolazi u valovima, a mogu je pratiti mučnina, povraćanje i krv u mokraći.

Upala crvuljka

Upala crvuljka, poznata i kao apendicitis, stanje je koje zahtijeva brzu liječničku procjenu. Bol obično počinje oko pupka, a zatim se premješta u donji desni dio trbuha, gdje postupno postaje sve jača.

Može se pogoršavati tijekom hodanja, kašljanja ili dubokog disanja, a često je prate mučnina, povraćanje, gubitak apetita i povišena tjelesna temperatura. Ako se ne liječi pravodobno, može doći do puknuća crvuljka i razvoja ozbiljne infekcije trbušne šupljine.

Neuralgija trigeminusa

Neuralgija trigeminusa jedno je od bolnijih neuroloških stanja, a zahvaća trigeminalni živac koji prenosi osjete iz područja lica. Karakteriziraju je iznenadni napadaji izrazito oštre i probadajuće boli, koju oboljeli često uspoređuju s električnim udarom.

Bol se može javiti u području obraza, čeljusti, usana, zuba i čela, a napadaji mogu biti potaknuti sasvim uobičajenim radnjama poput žvakanja, govora, pranja zuba ili dodirivanja lica.

Iako pojedini napadaji najčešće traju kratko, mogu se ponavljati više puta tijekom dana i ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Endometrioza

Endometrioza je kronična bolest kod koje tkivo slično sluznici maternice raste izvan maternice, najčešće u području zdjelice. Može izazvati izrazito bolne menstruacije, kroničnu bol u zdjelici te bol tijekom spolnog odnosa, mokrenja ili pražnjenja crijeva.

Kod nekih žena simptomi su blagi, dok druge trpe toliko snažne bolove da su tijekom menstruacije ili i izvan nje onemogućene u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Bol ne mora uvijek odgovarati proširenosti bolesti, pa i manje promjene mogu uzrokovati ozbiljne tegobe.

Giht

Giht je oblik upalnog artritisa koji nastaje zbog nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Napadaji najčešće počinju iznenada, nerijetko tijekom noći, a zahvaćeni zglob postaje izrazito bolan, otečen, crven i topao.

Najčešće je pogođen zglob nožnog palca, no giht se može pojaviti i u gležnjevima, koljenima ili drugim zglobovima. Bol može biti toliko jaka da je nekim oboljelima neugodan čak i dodir plahte na zahvaćenom području.

Akutna upala gušterače

Akutni pankreatitis iznenadna je upala gušterače koja može izazvati izrazito snažnu bol u gornjem dijelu trbuha. Bol se često širi prema leđima, a može se pogoršati nakon jela. Prate je mučnina, povraćanje, povišena temperatura i ubrzan rad srca.

Među najčešćim uzrocima su žučni kamenci i prekomjerna konzumacija alkohola. Iako blaži oblici mogu proći bez trajnih posljedica, teška upala gušterače može biti opasna po život i zahtijeva bolničko liječenje.

Čir na želucu

Čir na želucu otvorena je rana koja nastaje na sluznici želuca, a može uzrokovati žareću ili tupu bol u gornjem dijelu trbuha. Bol se može pojavljivati između obroka, tijekom noći ili nakon jela, a njezin intenzitet može varirati.

Najčešći uzroci su infekcija bakterijom Helicobacter pylori i dugotrajna uporaba određenih lijekova protiv bolova, osobito nesteroidnih protuupalnih lijekova.

U slučaju komplikacija, poput krvarenja ili puknuća stijenke želuca, bol može postati iznenadna i iznimno snažna, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Fibromialgija

Fibromialgija je kronično stanje koje uzrokuje raširenu bol u mišićima i drugim dijelovima tijela. Osim boli, česti su izražen umor, poremećaji spavanja, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem te pojačana osjetljivost na dodir.

Smatra se da je fibromialgija povezana s promijenjenom obradom bolnih podražaja u živčanom sustavu, zbog čega oboljeli mogu osjećati bol i pri podražajima koji drugim ljudima nisu bolni. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, a kod nekih mogu ozbiljno otežati svakodnevno funkcioniranje.

Poslijeoperacijska bol

Bol nakon operacije uobičajena je posljedica kirurškog zahvata i oštećenja tkiva tijekom operacije. Njezin intenzitet ovisi o vrsti i opsegu zahvata, mjestu operacije te individualnoj osjetljivosti na bol.

Kod nekih pacijenata bol je blaga i brzo prolazi, dok kod drugih može biti izrazito snažna, osobito nakon velikih operacija. U pravilu se postupno smanjuje tijekom oporavka, no kod dijela pacijenata može potrajati mjesecima i razviti se u kroničnu poslijeoperacijsku bol.

Bol nije jednaka kod svih ljudi

Iako ovih 20 zdravstvenih stanja može izazvati iznimno snažnu bol, ne postoji pouzdana ljestvica koja bi pokazala koja je bol najjača. Doživljaj boli razlikuje se od osobe do osobe, a ovisi o njezinu uzroku, intenzitetu i trajanju.

Neka stanja uzrokuju iznenadne i kratkotrajne bolove, dok druga dovode do dugotrajnih tegoba. Stručnjaci upozoravaju da snažnu ili dugotrajnu bol ne treba zanemarivati jer pravodobno liječenje može znatno ublažiti simptome.