Dok se drugi vitamini obično dobivaju iz prehrambenih izvora, vitamin D, poznat i kao "vitamin sunca", može se dobiti upijanjem sunčevih zraka.
"Vitamin D je važan za zdrave kosti, zajedno s drugim nutrijentima kao što su kalcij, magnezij i vitamin K. Osim toga, vitamin D podržava zdravu imunološku funkciju, što je najvažnije tijekom zimskih mjeseci", rekla je doktorica naturopatije, Erin Stokes, za EatingWell.
Međutim, u praksi znamo da je dobivanje dovoljne količine tog sunčevog vitamina mnogo kompliciranije nego što se čini. Čimbenici okoliša, godišnja doba, uvjeti, kao što je rizik od raka kože, pa čak i lokacija, igraju veliku ulogu u tome koliko vitamina D zapravo unosimo tijekom dana.
Dakle, stručnjaci tvrde da dodatak ovog vitamina može biti pametan izbor. Naveli su osam stanja koja mogu povećati rizik od nedostatka vitamina D. Isto tako, tvrde da bi osobama s ovim zdravstvenim stanjima mogli biti potrebni dodaci ovog vitamina.
1. Starenje
Kako starimo, prolazimo kroz proces dobivanja i gubitka gustoće i mase kostiju. Prije 25. godine, gustoća kostiju osobe povećava se. Tada gustoća kostiju ostaje prilično stabilna između 25. i 50. godine. Međutim, nakon 50. godine, razgradnja kostiju, poznata kao resorpcija, odvija se brže, pa je dovoljna količina vitamina D i kalcija za jačanje kostiju vitalna za stariju populaciju.
Bez odgovarajuće količine ovih hranjivih tvari, učinci na kostur zbog smanjene apsorpcije kalcija mogu dovesti do većeg rizika od padova i ozljeda. Proizvodnja i metabolizam vitamina D mijenjaju se kako starimo, te je manja vjerojatnost da će se stariji ljudi izlagati potrebnom suncu.
Dakle, starije osobe mogle bi imati koristi od suplementacije vitaminom D u malim dozama, oko 25 mikrograma dnevno.
2. Osteoporoza i osteopenija
Naše tijelo neprestano se razgrađuje i obnavlja nove kosti kako starimo. Ako tijelo ne može pratiti stvaranje novih kostiju, to povećava rizik od osteoporoze - stanja u kojem su kosti previše krhke i slabe, što povećava rizik od prijeloma, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.
Iako nije tako teška kao osteoporoza, osteopenija, koja predstavlja gubitak mineralne gustoće kostiju, također čini kosti slabijima.
"Vitamin D popularan je za potporu zdravlju naših kostiju i može se koristiti za pomoć u liječenju bolesti kostiju poput osteoporoze i osteopenije. Ima ključnu ulogu u održavanju homeostatske ravnoteže važnih strukturnih minerala, kalcija i fosfora", kaže dijetetičarka Huma Chaudhry.
3. Neurološke bolesti
Pregled iz 2023. ističe kako vitamin D djeluje kao neurosteroid u tijelu, što je ključno za razvoj i funkcioniranje mozga. Niske razine vitamina D povezuju se s povećanim rizikom od neuroloških bolesti, kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, epilepsija i multipla skleroza.
4. Malapsorpcija
Određeni poremećaji malapsorpcije, poput cistične fibroze, celijakije, sindroma kratkog crijeva i upalne bolesti crijeva, također mogu rezultirati teškim nedostatkom vitamina D, navodi se u pregledu iz 2015. godine.
Ova stanja otežavaju probavu i apsorpciju određenih hranjivih tvari. Zbog toga osobama s poremećajima malapsorpcije može biti potreban dodatak prehrani kako bi dobili odgovarajuću količinu vitamina D i spriječili druga stanja povezana s nedostatkom.
5. Bolesti bubrega i jetre
"Bolesti bubrega i jetre rezultiraju smanjenjem enzima potrebnih za pretvaranje vitamina D u oblik koji tijelo može koristiti, što može dovesti do nedostatka", tvrdi dijetetičarka Gillean Barkyoumb.
Istraživanja su povezala niske koncentracije vitamina D u serumu s mogućim razvojem nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD). Meta-analiza iz 2021. zaključila je da se suplementacija vitaminom D može smatrati učinkovitom strategijom za one koji imaju NAFLD.
6. Depresija
"Niske razine vitamina D povezane su s pojačanim simptomima poremećaja raspoloženja, poput depresije. Provođenje vremena u prirodi, konzumiranje hrane bogate vitaminom D i suplementi mogu se dodati planu liječenja mentalnog zdravlja", ističe Chaudhry.
7. Trudnoća
"Za trudnice ključno je unijeti dovoljno vitamina D zbog zahtjeva fetusa za ovim vitaminom. Klinička istraživanja pokazala su da unos vitamina D može poboljšati rast i razvoj fetusa, ali i bolje zdravstvene ishode za majke. Vitamin D igra ključnu ulogu u razvoju fetusa, zdravlju kostiju i imunološkoj funkciji", objašnjava dijetetičarka Jamie Adams.
8. Rahitis
Iako kosti brže rastu u mladoj dobi, i dalje postoji mogućnost oboljenja ako dijete doživi ozbiljan nedostatak vitamina D, poznat kao rahitis, prema National Institutes of Health. Ako dijete ne apsorbira dovoljno kalcija i fosfora kroz hranu te ima manjak vitamina D, to može uzrokovati meke i oslabljene kosti.
"Rutina prehrane bogate vitaminom D i dodataka prehrani može biti nužan dio liječenja", kaže Chaudhry.
Za unos dovoljne količine vitamina D, preporučeni dnevni unos za prosječnu osobu (od 1 do 70 godina) iznosi 15 mikrograma (ili 600 IU). Odrasli stariji od 71 godine trebaju unijeti 20 mikrograma (800 IU). Međutim, budući da dovoljno izlaganja sunčevoj svjetlosti ili unos vitamina D putem prehrambenih izvora možda nije moguć, dodatak bi mogao biti dobar odabir.
Ipak, količina vitamina D koju bismo trebali uzeti iz dodatka prehrani ovisi o mnogim čimbenicima. Dakle, najbolje je posavjetovati se sa svojim liječnikom prije početka suplementacije kako bismo odredili odgovarajuću dozu.