Nedavno istraživanje koje je obuhvatilo gotovo dva milijuna ljudi otkrilo je neočekivanu vezu između ADHD-a i niza probavnih smetnji. Iako su probavni problemi poput zatvora relativno česti i pogađaju otprilike svaku sedmu odraslu osobu, nova studija objavljena u časopisu Journal of Attention Disorders upućuje na to da su kod osoba s poremećajem pozornosti i hiperaktivnošću (ADHD) te brojke znatno veće, piše BuzzFeed.
Snažna povezanost u brojkama
Sustavni pregled i meta-analiza obuhvatili su 23 studije s ukupno 1,9 milijuna ispitanika. Podaci su pokazali da osobe s ADHD-om, u usporedbi s onima bez tog poremećaja, imaju gotovo dvostruko veće izglede za zatvor i oko 1,6 puta veće izglede za sindrom iritabilnog crijeva.
Rizik od enkopreze, odnosno gubitka kontrole nad pražnjenjem crijeva, veći je više od četiri puta. Sveukupno, ADHD je povezan s gotovo 50% većom vjerojatnošću pojave bilo kakvih gastrointestinalnih simptoma.
Jedna od glavnih autorica studije, Sarah Blake, studentica medicine na Medicinskom fakultetu u Warwicku, izjavila je: "Gotovo svaki probavni simptom koji smo proučavali - zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, pa čak i loša probava - pokazao se povezanim s ADHD-om. Ti simptomi mogu značajno utjecati na svakodnevni život, a lako ih se može previdjeti ako je fokus isključivo na samom ADHD-u".
U znanstvenom radu autori navode: "Povećana učestalost gastrointestinalnih simptoma dobro je dokumentirana kod poremećaja iz spektra autizma, no opseg zahvaćenosti probavnog sustava kod ADHD-a dosad nije bio sustavno procijenjen".
Mogući uzroci veze
Ovaj rad utvrdio je isključivo povezanost između ADHD-a i veće stope probavnih problema. Nije dokazao da ADHD izravno uzrokuje te poteškoće niti je objasnio zašto se to događa.
"Još ne možemo tvrditi da ADHD uzrokuje ove probavne probleme niti točno reći što pokreće tu vezu, ali obrazac je dovoljno upečatljiv da zaslužuje pozornost", rekao je dr. Saran Shantikumar, izvanredni klinički profesor na Medicinskom fakultetu u Warwicku.
Istraživači ipak imaju nekoliko teorija. Moguća objašnjenja uključuju nuspojave lijekova za ADHD, obrasce ponašanja poput impulzivnog ili neredovitog jedenja te razlike u crijevnim bakterijama, što bi moglo utjecati na vagusni živac.
Neovisno o točnom mehanizmu, dr. Shantikumar poručuje da bi liječnici koji rade s osobama s ADHD-om trebali pitati pacijente o njihovim probavnim simptomima, pogotovo ako ti simptomi utječu na kvalitetu života.