Za mnoge je maslac na toplom kruhu neizostavan dio doručka, no što se događa ako ga jedemo baš svaki dan? Odgovor prije svega ovisi o količini i ostatku prehrane. Malo maslaca ne predstavlja problem za većinu zdravih ljudi, ali veće količine mogu znatno povećati unos zasićenih masti i kalorija.
Maslac je bogat mastima i vrlo kaloričan
Maslac sadrži najmanje 80 posto mliječne masti, a 100 grama ima oko 700 kalorija. Značajan dio njegovih masnoća čine zasićene masne kiseline.
Sadrži i vitamine topljive u mastima, prije svega vitamin A te manje količine drugih vitamina, no zbog toga ga ne treba smatrati važnim izvorom mikronutrijenata. Iste hranjive tvari možemo dobiti iz niza drugih namirnica.
Što ako ga jedemo svaki dan?
Svakodnevna konzumacija maslaca sama po sebi ne znači da će se dogoditi nešto loše. Ključna je količina. Problem može nastati ako veće količine maslaca postanu redovit dio prehrane. Time raste unos kalorija i zasićenih masnih kiselina, čiji prekomjeran unos može povisiti razinu LDL kolesterola u krvi.
Njemačko društvo za prehranu preporučuje da zasićene masne kiseline čine najviše deset posto ukupnog dnevnog energetskog unosa. Dio zasićenih masti preporučuje se zamijeniti nezasićenima, posebno onima iz biljnih izvora.
Velika studija pratila je više od 200.000 ljudi
Zanimljive rezultate donijelo je i veliko istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu JAMA Internal Medicine. Znanstvenici su analizirali podatke više od 200.000 odraslih osoba koje su praćene dulje od 30 godina.
Veći unos maslaca bio je povezan s višim rizikom od ukupne smrtnosti, dok je veći unos biljnih ulja bio povezan s nižim rizikom. Posebno je zanimljiva procjena prema kojoj je zamjena deset grama maslaca dnevno jednakom količinom biljnih ulja bila povezana sa 17 posto manjim rizikom od ukupne smrtnosti.
No tu je važna razlika: rezultati ne znače da će maslac nekome izravno skratiti život niti da će zamjena deset grama automatski smanjiti njegov osobni rizik za 17 posto. Riječ je o promatračkom istraživanju koje pokazuje povezanost, a ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.
Maslinovo i repičino ulje bolji su izbor za svakodnevnu upotrebu
Ako želite smanjiti unos zasićenih masti, dio maslaca možete zamijeniti maslinovim, repičinim ili drugim biljnim uljima bogatim nezasićenim masnim kiselinama.
To ne znači da maslac mora potpuno nestati iz hladnjaka. Razlika je između tankog sloja maslaca na kruhu i velikih količina koje se svakodnevno koriste za mazanje, kuhanje i pečenje.
Treba li potpuno prestati jesti maslac?
Za većinu ljudi - ne. Maslac nije ni "otrov" koji treba izbaciti iz prehrane ni namirnica koju bismo trebali jesti zbog navodnih zdravstvenih koristi.
Povremena ili umjerena količina može biti dio uravnotežene prehrane, dok je za zdravlje srca i krvnih žila korisno da većina masnoća u prehrani dolazi iz izvora bogatih nezasićenim masnim kiselinama.
Drugim riječima, svakodnevni tanki sloj maslaca na kruhu nije isto što i prehrana bogata zasićenim mastima. Kod maslaca je količina važnija od pitanja jedete li ga baš svaki dan.