UČESTALO podrigivanje uglavnom nije razlog za zabrinutost, ali ako se javlja uz druge neuobičajene simptome, može ukazivati na promjene u probavnom sustavu koje zahtijevaju liječničku provjeru. Iako je rijetko samo po sebi znak raka, postoje situacije u kojima ga se ne smije jednostavno pripisati prehrani ili manjim probavnim smetnjama.

Podrigivanje je normalan tjelesni proces kojim se iz želuca izbacuje višak zraka. Najčešće nastaje zbog gutanja zraka tijekom jela i pića, konzumacije gaziranih napitaka, žvakanja žvakaćih guma ili prebrzog jedenja. Uzrok može biti i refluks, odnosno vraćanje želučanog sadržaja u jednjak.

Ipak, ako učestalo podrigivanje prati neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, otežano gutanje, povraćanje ili drugi trajni simptomi, liječnici savjetuju provjeru. U rijetkim slučajevima, određeni tumori probavnog sustava mogu ometati prolazak hrane i zraka i tako neizravno izazvati pojačano podrigivanje.

Zašto dolazi do podrigivanja

Do podrigivanja dolazi kada se zrak nakupljen u želucu vraća kroz jednjak i izlazi na usta. Većina ljudi podrigne povremeno, pogotovo nakon obroka, i ta pojava sama po sebi nije znak bolesti. Jedan od glavnih razloga je gutanje prevelike količine zraka, što se događa kada jedemo prebrzo, razgovaramo tijekom jela, žvačemo žvakaće gume, pijemo gazirana pića ili pušimo.

Na učestalost podrigivanja mogu utjecati i neka zdravstvena stanja. Među njima su gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), čir na želucu, usporeno pražnjenje želuca, hijatalna hernija i poremećaji pokretljivosti jednjaka. Neki umjetni zaslađivači također mogu povećati količinu plinova u probavnom sustavu.

Kada podrigivanje može biti povezano s rakom

Određene vrste raka probavnog sustava mogu kao jedan od simptoma imati i učestalo podrigivanje. To se odnosi na rak jednjaka, želuca, gušterače i jetre. Važno je, međutim, istaknuti da podrigivanje nije tipičan znak raka i samo po sebi ne bi bilo dovoljan razlog za sumnju na malignu bolest.

Objašnjenje leži u činjenici da tumor može fizički ometati normalan prolaz hrane i zraka kroz probavni sustav. Posljedica toga mogu biti razne probavne tegobe, uključujući i češće podrigivanje. Zato je mnogo važnije pratiti koji se drugi simptomi javljaju uz podrigivanje.

Simptomi koje ne treba zanemariti

Liječnici će veću pozornost obratiti na simptome poput otežanog gutanja, vraćanja ili povraćanja hrane, osjećaja sitosti nakon vrlo male količine jela, neobjašnjivog gubitka kilograma i izrazitog umora.

Ako se takvi simptomi javljaju uz učestalo podrigivanje, a pogotovo ako traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju, preporučuje se potražiti savjet liječnika. Ipak, ni njihova prisutnost ne znači nužno da se radi o raku, jer isti simptomi mogu pratiti i brojne druge, znatno češće probavne bolesti.

Što možete učiniti sami

Ako često podrigujete, korisno je obratiti pozornost na navike koje to mogu poticati. Pomaže sporije jedenje, izbjegavanje gaziranih pića i žvakaćih guma te smanjen unos umjetnih sladila. Kratka šetnja nakon obroka također može biti korisna, a prestanak pušenja smanjuje gutanje zraka i donosi niz drugih zdravstvenih prednosti.

Kada se obratiti liječniku

Ako učestalo podrigivanje ne prestaje unatoč promjeni navika ili je praćeno drugim tegobama, liječnik će nastojati utvrditi uzrok. Ovisno o simptomima, može preporučiti krvne pretrage, endoskopiju za pregled jednjaka i želuca, slikovne pretrage ili testove za provjeru funkcije probavnog sustava.

Najvažnije je ne donositi zaključke na temelju samo jednog simptoma. Učestalo podrigivanje u velikoj većini slučajeva povezano je s bezopasnim probavnim problemima ili navikama, a ne s rakom. Ipak, kada se pojave trajne ili neuobičajene tegobe, pogotovo neobjašnjiv gubitak kilograma, problemi s gutanjem, povraćanje ili stalan umor, njihov uzrok treba provjeriti.