Kava je nakon vode jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, no ne djeluje jednako na svačiju probavu. Dok mnogima jutarnja šalica pomaže potaknuti rad crijeva, kod drugih može izazvati žgaravicu, nadutost ili mekšu stolicu. Istraživanja pokazuju da umjereno pijenje kave može imati određene koristi za probavni sustav, osobito kod osoba sklonih zatvoru, piše EatingWell.
Može potaknuti rad crijeva
Jedan od najpoznatijih učinaka kave jest potreba za odlaskom na WC ubrzo nakon što je popijemo. Gastroenterologinja dr. Anju M. Malieckal objašnjava da kava može potaknuti rad crijeva, dok gastroenterologinja dr. Linda Nguyen navodi da čak i kava bez kofeina potiče kontrakcije koje ubrzavaju prolazak sadržaja kroz crijeva.
Kofein taj učinak može dodatno pojačati. Zbog toga kava nekima može pomoći kod zatvora, dok osobe sklone proljevu mogu primijetiti češću ili mekšu stolicu.
Može povoljno djelovati na crijevni mikrobiom
Kava je bogata polifenolima, biljnim spojevima kojima se hrane i određeni mikroorganizmi u crijevima. Dijetetičarka Sarah Glinski navodi da je pijenje kave povezano s većom zastupljenošću nekih korisnih bakterija i manjom zastupljenošću potencijalno štetnih.
Istraživanja upućuju na to da umjereno pijenje kave može pridonijeti raznolikosti crijevnog mikrobioma. No veće količine nisu nužno bolje. Više od pet šalica dnevno u nekim je istraživanjima povezano s većim rizikom od gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB).
Potiče probavne procese
Kava može potaknuti i lučenje gastrina, hormona koji sudjeluje u proizvodnji želučane kiseline i probavi hrane. Također može utjecati na lučenje žuči i enzima gušterače, koji sudjeluju u probavi i apsorpciji hranjivih tvari. Žuč je, primjerice, važna za probavu masti i apsorpciju vitamina topljivih u mastima.
Nekima ipak može stvarati probleme
Kava ne odgovara svima. Neki nakon nje osjećaju žgaravicu, iritaciju želuca ili nadutost, a mogu imati i mekšu stolicu, osobito ako je piju natašte ili u većim količinama.
Osobe koje imaju GERB, funkcionalnu dispepsiju ili sindrom iritabilnog crijeva (IBS) mogu biti osjetljivije na te učinke. Kava kod nekih ljudi može olakšati vraćanje želučane kiseline u jednjak i tako izazvati žgaravicu. Ipak, meta-analiza iz 2026. pokazala je da je povezanost između pijenja kave i GERB-a relativno slaba. Zato nema potrebe potpuno izbaciti kavu ako ne primjećujete da vam izaziva tegobe.
Veće količine kofeina mogu uzrokovati nervozu, tjeskobu i probleme sa spavanjem, što nekim osobama s IBS-om može dodatno pogoršati simptome.
Ako vam kava redovito stvara probleme, Nguyen savjetuje da prije potpunog odustajanja pokušate smanjiti količinu ili promijeniti vrijeme kada je pijete. Vrijedi obratiti pozornost i na mlijeko, vrhnje ili zaslađivače jer ponekad upravo dodaci, a ne sama kava, uzrokuju probavne tegobe.
Koliko kave piti?
Jedna šalica crne kave od oko 240 mililitara ima vrlo malo kalorija, a prosječno sadrži oko 92 miligrama kofeina. No učinci kave na probavu ne povezuju se samo s kofeinom. Važnu ulogu imaju i polifenoli, među kojima je klorogenska kiselina.
Jedna do tri šalice kave dnevno mogu imati povoljan učinak na probavu ako ne izazivaju neugodne simptome. Kava može potaknuti redovitu stolicu, pridonijeti raznolikosti crijevnog mikrobioma i potaknuti probavne procese. Ipak, nema potrebe pretjerivati. Ako nakon kave redovito imate žgaravicu, proljev, nadutost ili druge tegobe, vrijedi smanjiti količinu i pratiti kako tijelo reagira.