Kalcij je najzastupljeniji mineral u tijelu, ključan za čvrste kosti i zube, ali i za pravilan rad živaca, mišića i krvnih žila. Iako je neophodan, njegov višak može biti štetan.
Stanje povišene razine kalcija u krvi, poznato kao hiperkalcemija, može uzrokovati niz zdravstvenih problema, od probavnih smetnji do oštećenja bubrega i kostiju. Nutricionistica Samantha MacLeod za EatingWell definira hiperkalcemiju kao stanje u kojem u krvi ima previše kalcija. Važno je razumjeti ulogu kalcija u organizmu i moguće posljedice njegova prekomjernog unosa.
Preporučeni unos i tjelesna regulacija
Prosječna odrasla osoba trebala bi unositi oko 1000 miligrama kalcija dnevno. Potrebe su veće kod starijih osoba, pa se ženama iznad 51 godine i muškarcima starijim od 71 godine preporučuje 1200 miligrama dnevno. Gornja sigurna granica unosa za zdrave odrasle osobe je 2500 miligrama, odnosno 2000 miligrama za starije od 51 godine.
Tijelo ima učinkovit mehanizam za održavanje razine kalcija u uskim granicama. Za to su zadužene četiri male doštitne žlijezde smještene u vratu, koje proizvode paratireoidni hormon (PTH). Taj hormon, zajedno s vitaminom D, precizno regulira razinu kalcija.
Povišene vrijednosti najčešće se javljaju kada doštitne žlijezde ne rade ispravno, pa je malo vjerojatno da će do problema doći bez postojećih zdravstvenih poteškoća. Većina ljudi zapravo ne unosi dovoljno kalcija. Teško je pretjerati samo hranom jer biste, primjerice, trebali popiti gotovo dvije litre mlijeka da biste premašili gornju granicu.
S druge strane, dodaci prehrani često sadrže visoke koncentracije kalcija, pa se njihovim uzimanjem, pogotovo uz prehranu koja je već bogata kalcijem, količine brzo nakupljaju.
Što uzrokuje višak kalcija
Hiperkalcemiju mogu izazvati različiti faktori, a rijetko je posljedica same prehrane. Među mogućim uzrocima su prekomjerna upotreba dodataka kalcija ili vitamina D, određene bolesti i zdravstvena stanja te neki lijekovi, kao što su litij ili tiazidni diuretici.
Uzrok mogu biti i poremećaji rada doštitnih žlijezda, bolest bubrega, genetska stanja koja utječu na regulaciju kalcija te infekcije i bolesti poput sarkoidoze ili tuberkuloze.
"Najčešći uzrok hiperkalcemije je primarni hiperparatireoidizam, stanje kod kojeg su doštitne žlijezde u vratu preaktivne", kaže dr. Serena Bains i dodaje: "Zbog toga dolazi do prekomjernog lučenja paratireoidnog hormona, što onda podiže razinu kalcija u krvi".
Simptomi povišenog kalcija
Hiperkalcemiju je često teško prepoznati jer u početku ne mora izazivati nikakve simptome. "Blaži slučajevi često prolaze bez simptoma", potvrđuje Bains. "Umjereni do teški slučajevi mogu uzrokovati umor, slabost, mučninu, povraćanje, zatvor, pojačanu žeđ i učestalo mokrenje. Mogu se javiti i problemi s koncentracijom i pamćenjem, bolovi u kostima i mišićima, prijelomi te bubrežni kamenci".
Moguća je i pojava slabosti i trzanja mišića. Budući da povišeni kalcij utječe i na mozak, osoba se može osjećati zbunjeno. U ekstremnim slučajevima može doći i do opasnih srčanih aritmija. Ipak, to je iznimno rijetko i pogađa tek 1 do 2% ljudi, od kojih gotovo svi već imaju medicinska stanja koja ih čine podložnima.
Rizici i moguće komplikacije
Dodaci kalcija mogu povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca kod ljudi koji su im skloni. Komplikacije same hiperkalcemije su rijetke, ali moguće ako se stanje ne liječi. Bains navodi da dugoročni rizici uključuju zatajenje bubrega, osteoporozu i nepravilan rad srca.
Ostale moguće komplikacije su upala gušterače, čirevi na želucu, visoki krvni tlak, depresija, zbunjenost i prijelomi kostiju.
Dijagnoza i liječenje
"Najbolji način za dijagnosticiranje hiperkalcemije je krvna pretraga kojom se mjere razine kalcija, paratireoidnog hormona i vitamina D", objašnjava Bains. Liječenje ovisi o uzroku. Ako je problem u hiperparatireoidizmu, pacijentu će vjerojatno pomoći operacija uklanjanja jedne ili više doštitnih žlijezda.
"Problem prevelikog unosa kalcija ili toksičnosti vitaminom D obično se rješava prestankom uzimanja suplemenata i povećanim unosom tekućine" kaže Bains. Ovisno o težini stanja, liječenje može uključivati infuziju, steroide, diuretike ili čak dijalizu.
"Važno je potražiti pomoć liječnika jer neliječena hiperkalcemija može izazvati ozbiljne komplikacije. Zato su rana dijagnoza i intervencija ključni", upozorava Bains.
Namirnice bogate kalcijem
Najbogatiji izvori kalcija su mliječni proizvodi poput mlijeka, sira, jogurta i kefira. Ako ne konzumirate mliječne proizvode, kalcij se nalazi u srdelama i lososu s kostima, obogaćenom sojinom ili orašastom mlijeku te tofuu. Manje količine nalaze se u brokuli, edamame mahunama i nekim obogaćenim žitaricama.
Umjeren unos
Većina ljudi zapravo ne unosi dovoljno kalcija, a prehranom je teško unijeti prevelike količine. Ipak, moguće je pretjerati s dodacima prehrani, što može povećati rizik od bubrežnih kamenaca. To u rijetkim slučajevima može dovesti do hiperkalcijemije, stanja koje je najčešće povezano s nekom drugom bolešću. Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani, obavezno se posavjetujte s liječnikom.