Nova analiza brojnih studija povezuje veganstvo i vegetarijanstvo s depresijom

Foto: 123RF

PREHRANA bez mesa mogla bi biti povezana s višom razinom depresije i anksioznosti, prema nedavnoj analizi u časopisu Food Science and Nutrition.

Ta je analiza ispitala 20 studija o konzumaciji mesa i mentalnom zdravlju i otkrila povezanost između vegetarijanstva i veganstva s lošijim stanjem mentalnog zdravlja.

"Koliko ste ljudi sreli koji su i sretni i stalno na dijeti?" za Insider je rekla Urska Dobersek, psihologinja sa Sveučilišta Southern Indiana, koja je i koautorica analize. "Vjerojatno vrlo malo - a postoji jak znanstveni razlog za to - restriktivne dijete dugoročno čine ljude nezdravima i nesretnima."

Ipak, o svakoj potencijalnoj uzročnoj vezi još se raspravlja. Iako neke studije sugeriraju da se nutritivni nedostaci povezani s veganskom prehranom mogu povezati s depresijom, moguće je da depresija i anksioznost prethode nečijoj odluci da ne konzumira meso.

"Izbjegavanje mesa može biti i kokoš i jaje kada je u pitanju mentalna bolest", rekla je Dobersek.

Isključivanje mesa iz prehrane vjerojatno neće poboljšati mentalno zdravlje

Istraživanje uključeno u novu analizu obuhvaća period od 2001. do sredine 2020. i uključuje gotovo 172.000 sudionika na četiri kontinenta. U toj skupini oko 158.000 ljudi jelo je meso, a 13.000 nije.

Sve osim dvije studije oslanjale su se na upitnike u kojima su ispitanici sami izvještavali jesu li jeli meso ili ne, a zatim su odgovarali na upite o tome jesu li iskusili anksioznost i depresiju.

Analiza je zaključila da je "apstinencija od mesa jasno povezana s lošijim mentalnim zdravljem"

To je bilo točno bez obzira na spol osobe iako istraživači nisu mogli vidjeti utječu li drugi čimbenici na korelaciju - kao što su dob osobe, određene vrste mesa koje jedu, socioekonomski status, povijest mentalnih bolesti ili koliko dugo su se suzdržavali od mesa.

Ipak, rezultat se nadovezuje na prethodna istraživanja koja su pokazala slične trendove, pa je Dobersek rekla da nije iznenađena. Njezin vlastiti tim je, naime, prošle godine objavio analizu koja je sugerirala da je suzdržavanje od mesa povezano s većim rizikom od depresije, tjeskobe i samoozljeđivanja.

U međuvremenu je ​​analiza iz kolovoza ove godine, koju je provela ekipa iz Njemačke, također pokazala da su vegetarijanci depresivniji od ljudi koji jedu meso.

"Ideja da možemo postati zdraviji ili sretniji eliminacijom hrane i pića je pojednostavljena, neznanstvena i nije potkrijepljena valjanim dokazima", rekla je Dobersek.

Prethodi li veganstvo depresiji? Ili obrnuto?

Međutim, nema dokaza da prehrana bez mesa izravno dovodi do pogoršanja mentalnog zdravlja.

"Ne možemo reći da dijeta bez mesa uzrokuje mentalne bolesti. Ono što smo otkrili je da istraživanje ne podržava ideju da eliminacija mesa može poboljšati mentalno zdravlje", rekao je za Insider Edward Archer, koji je s Dobersek bio koautor članka 2020.

Iako je nekoliko studija otkrilo da su vegetarijanci depresivniji od ljudi koji jedu meso, druga istraživanja pokazala su suprotno.

Pitanje kronologije: Prestanu li ljudi prvo jesti meso, a zatim razviju veći rizik od depresije?

Ili je više ljudi koji su već depresivni odlučilo postati vegani ili vegetarijanci? Vrlo malo studija nudi odgovore na ta pitanja iako istraživanja iz 2012. sugeriraju da depresija može prethoditi prelasku na vegetarijanstvo.

Druga moguća objašnjenja za tu vezu, prema Dobersek i Archeru, mogu biti da ljudi pokušavaju provoditi prehranu bez mesa kako bi riješili postojeće probleme mentalnog zdravlja ili da ljudi s depresijom mogu vjerojatnije suosjećati sa životinjama i donositi prehrambene odluke na temelju osobne etike.

"Pojedinci koji se bore s mentalnom bolešću često mijenjaju svoju prehranu kao oblik samoliječenja", rekla je Dobersek. "I čini se da mnogi ljudi biraju veganstvo kao etički odgovor na okrutnost svojstvenu prirodi i ljudskim društvima."

Također je moguće da će se osobe koje su depresivne ili zabrinute zbog klimatskih promjena vjerojatnije odlučiti za prehranu koja smanjuje emisije ugljika. Na globalnoj razini mesna industrija je odgovorna za oko 15% godišnjih emisija.

Dobersek je međutim primijetila da stroga veganska prehrana ponekad može dovesti do manjka nutrijenata, posebno kod trudnica. To zauzvrat može povećati rizik od tjelesnih i psihičkih bolesti. Na primjer, vitamin B-12, folna kiselina i omega-3 masne kiseline nalaze se samo u životinjskim proizvodima, a manjak tih hranjivih tvari povezan je s depresijom, niskom energijom i lošim metabolizmom.

Rasprava ostaje sporna

Kad je objavljena analiza Dobersek iz 2020., neki koji su je čitali mislili su da pokazuje da jedenje mesa poboljšava mentalno zdravlje, ali Archer je rekao: "To je očito pogrešno."

Osim toga, kritičari tih nalaza istaknuli su da je Dobersek dobila više od 10.000 dolara od Nacionalne udruge govedara "kako bi provela sustavnu recenziju 'Govedina za sretniji i zdraviji život'."

Nova analiza također je dijelom financirana bespovratnim sredstvima putem udruge za goveđe meso. Međutim, autori su primijetili da sponzor nije utjecao na dizajn istraživanja, prikupljanje podataka ili zaključke studije.

"Sa svakim izdanjem Smjernice o prehrani za Amerikance postajale su restriktivnije", rekla je. (Na primjer, 2020. godine savezne preporuke sugerirale su da Amerikanci ograniče unos crvenog mesa, dok takva preporuka nije bila u verziji iz 2005.)

"Ipak, stanovništvo SAD-a postalo je dijabetičarsko, anksioznije i depresivnije", nastavila je Dobersek. "Mislim da ovo nije slučajnost", rekla je, piše Business Insider.

Pročitajte više