Izbjegavanje stresa lakše je reći nego učiniti, a briga o pritisku pod kojim se nalazimo često dodatno narušava mentalno zdravlje. No, stres može ozbiljno naštetiti i tijelu. Manji zdravstveni problemi koje često zanemarujemo, poput akni ili problema sa spavanjem, zapravo mogu biti znak da je tijelo pod stalnim stresom, upozorava dr. Donald Grant, liječnik opće prakse, piše Unilad.
"Stres ne pogađa samo um; može imati značajan i vrlo vidljiv utjecaj i na tijelo. Kada smo pod dugotrajnim pritiskom, tijelo oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina koji nam kratkoročno pomažu da se nosimo sa situacijom", objasnio je. "Međutim, kada stres postane kroničan, te hormonalne promjene mogu početi remetiti normalne tjelesne funkcije."
Jeste li ikada uoči važnog sastanka ili događaja primijetili da vam izbijaju prištići? To je reakcija na stres. "Visoke razine stresa mogu izravno utjecati na kožu, često uzrokujući akne i druge promjene. Kada smo pod stresom, tijelo oslobađa više kortizola, što pojačava proizvodnju masnoće i upalne procese. Zbog toga se pore lakše začepljuju, što dovodi do prištića i pogoršanja tena", pojasnio je dr. Grant.
"Stres također može pogoršati postojeća stanja poput ekcema, psorijaze i rozaceje. Stalni stres narušava zaštitnu barijeru kože i pojačava upalne reakcije, zbog čega ta stanja mogu postati reaktivnija i teža za kontrolu."
Pojačano ispadanje kose može biti zabrinjavajuće i jasan je znak upozorenja da stres šteti vašem fizičkom zdravlju. "Povišene razine kortizola mogu utjecati i na zdravlje naše kose, dovodeći do ispadanja povezanog sa stresom. Dugotrajna razdoblja stresa mogu gurnuti folikule dlake u fazu mirovanja unutar ciklusa rasta, što znači da će vlasi prije ispadati nego rasti", rekao je liječnik.
"Mnogi ljudi primjećuju pojačano ispadanje kose nekoliko tjedana ili čak mjeseci nakon posebno stresnog razdoblja. Iako je to obično privremeno, trajno ili ozbiljno ispadanje kose uvijek bi trebao procijeniti kvalificirani zdravstveni stručnjak."
Stres može značajno utjecati i na seksualno zdravlje. "Stres može igrati značajnu ulogu u povećanju rizika od erektilne disfunkcije. Kada je tijelo u dugotrajnom stanju stresa, povišene razine kortizola i adrenalina mogu ometati protok krvi i smanjiti seksualno uzbuđenje, što otežava postizanje ili održavanje erekcije", kaže dr. Grant.
"Uz to, stres može doprinijeti i anksioznosti oko izvedbe, stvarajući začarani krug u kojem briga o seksualnom uspjehu dodatno pogoršava problem. Te znakove nikada ne treba ignorirati."
Ako iznenada osjetite bolove u trbuhu ili morate trčati na WC, možda doživljavate ključnu nuspojavu hormona stresa. "Stres može značajno utjecati na probavni sustav zbog uske veze između mozga i crijeva. Kada smo tjeskobni ili pod pritiskom, taj komunikacijski put, često nazvan os crijeva-mozak, može biti poremećen, što dovodi do simptoma kao što su nadutost, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor", objasnio je.
"Stres također može pogoršati postojeća stanja poput sindroma iritabilnog crijeva (SIB) povećanjem osjetljivosti crijeva i promjenom normalne probave. Ako se probavne smetnje obično pogoršavaju tijekom napornih razdoblja, stres bi mogao biti okidač."
Loš san može dodatno pojačati stres, stvarajući začarani krug. "Poremećen san čest je fizički znak da je tijelo pod dugotrajnim stresom. Povišene razine kortizola mogu spriječiti tijelo da se pravilno opusti, što otežava uspavljivanje ili spavanje bez buđenja tijekom noći", dodao je dr. Grant.
"To može rezultirati poteškoćama s opuštanjem prije spavanja, čestim buđenjem, živopisnim snovima ili osjećajem umora nakon buđenja. S vremenom, loš san može dodatno pojačati osjećaj stresa povećanjem razdražljivosti, smanjenjem koncentracije i narušavanjem prirodne hormonalne ravnoteže tijela."
Ako ste pod stresom te se loše hranite i spavate, postajete ranjiviji na bolesti. "Dugotrajan stres može potisnuti imunološki odgovor, čineći nas podložnijima infekcijama i produžujući vrijeme oporavka. Stalno povišene razine kortizola mogu narušiti sposobnost tijela da se učinkovito bori protiv virusa i bakterija te produžiti trajanje bolesti", rekao je dr. Grant.
"Zbog toga neki ljudi mogu primijetiti da češće obolijevaju od prehlade, imaju ponavljajuće infekcije ili im treba dulje da se oporave od manjih bolesti. Ako se taj obrazac podudara s razdobljem stresa, to može ukazivati na to da je imunološki sustav pod opterećenjem."
Hormoni stresa utječu na gotovo svaki dio tijela, pa tako i na menstrualni ciklus. "Kod žena kronični stres može poremetiti i menstrualni ciklus. Kada razine kortizola ostanu povišene dulje vrijeme, to može narušiti ravnotežu reproduktivnih hormona poput estrogena i progesterona, koji imaju ključnu ulogu u regulaciji mjesečnice", objasnio je liječnik.
"Zbog toga neke žene mogu primijetiti neredovite cikluse, izostanak mjesečnice, jače krvarenje ili pogoršanje predmenstrualnih simptoma. Iako se povremene promjene mogu dogoditi iz mnogo razloga, trajna nepravilnost tijekom stresnih razdoblja može biti znak da je tijelo pod hormonalnim opterećenjem."
Ukočenost i osjetljivost mišića jedna su od češćih nuspojava stresa. "Dugotrajan stres može se fizički očitovati i kroz pojačanu napetost mišića te neobjašnjive bolove i nelagodu. Kada tijelo ostaje u povišenom stanju pripravnosti, mišići u vratu, ramenima i leđima ostaju napeti dulje vrijeme", pojasnio je dr. Grant.
"S vremenom to može dovesti do tenzijskih glavobolja, bolova u čeljusti, nelagode u leđima i općenite bolnosti mišića. Ako simptomi potraju ili se pogoršaju, važno je potražiti liječnički savjet kako bi se isključili drugi mogući uzroci."
"Ukratko, postoji mnogo načina na koje se stres može odraziti na tijelu, uključujući gubitak kose, oslabljen imunološki sustav i poremećaje spavanja. Ako ti problemi potraju, preporučujem da se obratite svom liječniku opće prakse za savjet prilagođen vama", zaključio je.