Na društvenim mrežama, posebno na TikToku, sve se više govori o fenomenu koji zovu "sindrom tužne bradavice". To je još jedan primjer kako žene odgovore sve češće traže na internetu, pogotovo kad je riječ o temama o kojima se premalo zna ili koje se u ordinacijama često ne shvaćaju ozbiljno, poput endometrioze ili sindroma policističnih jajnika. Mnoge se nadaju da će im druga iskustva pomoći da shvate što im se događa.
"Sindrom tužne bradavice" dobar je primjer toga. Žene, najčešće iz generacije Z, počele su otvoreno govoriti o neobičnom osjećaju koji ih pogađa nakon dodira bradavica. Jedna TikTokerica objavila je video s tekstom: "Kad dotaknem bradavicu i osjetim duboku, neobjašnjivu, preplavljujuću tugu i krivnju."
Video je pregledan više od 8,7 milijuna puta, a u tisućama komentara javile su se žene koje su rekle da im se događa isto, što sugerira da nije riječ o usamljenom slučaju.
Kako o toj temi gotovo da nema službenih medicinskih informacija, mnoge je zanimalo postoji li ikakvo znanstveno objašnjenje.
Dr. Susanna Unsworth, stručnjakinja za intimno zdravlje koja surađuje s tvrtkom Intimina, rekla je da se s tim pojmom ranije nije susrela u kliničkoj praksi. "Bilo je stvarno zanimljivo vidjeti koliko žena opisuje slična iskustva nakon što se o tome povela rasprava", rekla je.
Objasnila je da se čini kako je "sindrom tužne bradavice" pojam koji je uglavnom nastao na internetu, a ne kroz medicinska istraživanja. Prema njezinim riječima, žene ga opisuju kao nagli emotivni preokret nakon podražaja bradavica, koji se može osjećati kao tuga, tjeskoba, krivnja, nostalgija ili čak osjećaj da će se nešto loše dogoditi.
"Reakcija može biti intenzivna, ali obično kratko traje i smiri se čim prestane podražaj", dodala je.
Dr. Unsworth naglašava da to stanje, iz medicinske perspektive, nije formalno proučavano, pa ne postoji jasna definicija ni dogovoreno objašnjenje.
"Ipak, dok sam istraživala temu, naišla sam na moguće preklapanje sa stanjem koje je povezano s dojenjem i zove se disforični refleks otpuštanja mlijeka, D-MER", rekla je. Kod D-MER a neke dojilje osjete kratak, ali vrlo snažan val nelagode ili tuge baš u trenutku otpuštanja mlijeka. Za razliku od "sindroma tužne bradavice", D-MER je opisan u medicinskim časopisima, iako se o njemu i dalje malo zna i često ga se ne prepoznaje.
Vodeće teorije o D-MER-u najčešće se vrte oko neurohormonalnih promjena, posebno naglih promjena razine dopamina, uz prolaktin i oksitocin.
"Poznato je da stimulacija bradavica i dojki utječe na oksitocin, pa ima smisla da bi slični mehanizmi kod nekih ljudi mogli pokrenuti ovakve emotivne reakcije i kad ne doje", kaže. "Ali zasad je to samo pretpostavka. Još ne znamo zašto neki to doživljavaju, a drugi ne."
Liječnica dodaje da ulogu mogu imati i psihološki i društveni čimbenici. "Hormoni ne djeluju u vakuumu. Kontekst, stres, prošla iskustva i individualna osjetljivost mozga vjerojatno utječu na to kako se ti signali doživljavaju", objašnjava. "Slične razlike vidimo i kod PMS a ili PMDD a, gdje razine hormona mogu biti u granicama, a emocionalne reakcije se jako razlikuju od osobe do osobe."
Iako trenutno ne postoji specifičan tretman, dr. Unsworth kaže da je važno umiriti ljude koji to doživljavaju, jer se mnogi uplaše da s njima nešto nije u redu.
"Praktični koraci mogu uključivati prepoznavanje okidača, recimo određenu odjeću, zatim smanjivanje neželjene stimulacije i korištenje tehnika opuštanja ili vježbi svjesnosti", savjetuje. "Ako su simptomi uznemirujući, psihološka podrška i terapije poput kognitivno bihevioralne terapije mogu pomoći."
Zaključila je da je to još jedno područje koje pokazuje koliko nam istraživanja još nedostaje kad je riječ o ženskim hormonalnim i neurobiološkim iskustvima.