ZAHVALJUJUĆI naprednim istraživanjima i inovacijama, danas je moguće živjeti dulje, snažnije i zdravije.
Dok se očekivani životni vijek u SAD-u smanjio za cijelu godinu tijekom prve polovice 2020., prema izvješću CDC-a, to se uglavnom pripisuje pandemiji covida-19. Prije koronavirusa, 2019., očekivani životni vijek u SAD-u iznosio je 78.8 godina, što je za desetinu više nego 2018.
Sergey Young dugo godina istražuje dugovječnost i veći dio svoje karijere proveo je prikupljajući informacije od vodećih svjetskih zdravstvenih stručnjaka, liječnika, znanstvenika i nutricionista iz čitavog svijeta. Za CNBC je otkrio što govori ljudima kad ga pitaju koja pravila slijediti ako želimo duže živjeti.
Rana dijagnoza ključna je za prevenciju bolesti i pad povezan sa starenjem, stoga je važno redovito obavljati preglede.
U najmanju ruku, smatra Young, važno je obaviti sistematski pregled jednom godišnje.
Loša prehrana vodeći je okidač nezaraznih bolesti u svijetu i godišnje ubije najmanje 11 milijuna ljudi.
Zato Young preporučuje slijediti nekoliko pravila:
Samo 15 do 25 minuta umjerenog vježbanja dnevno može produžiti život za tri godine ako ste pretili, a za sedam godina ako ste u dobroj formi, kaže Young da je pokazalo jedno istraživanje.
"Pokušavam se usredotočiti na određenu vrstu vježbe koju radim. Sve što vas natjera da ustanete sa stolca, redovito se krećete i intenzivnije dišete, pomaže. Metoda koju osobno prakticiram i preporučujem je hodanje", pojašnjava.
Brzo hodanje može poboljšati kardiovaskularno zdravlje i smanjiti rizik od pretilosti, dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Može čak i ublažiti simptome depresije i tjeskobe.
Klinički podaci pokazuju da povremeni post može poboljšati stabilnost inzulina, razinu kolesterola, krvni tlak, mentalnu budnost i energiju.
"Započeo sam sa 16:8 metodom. Sve obroke jedem u periodu od osam sati, na primjer između 8 i 16 sati ili 10 i 18, a ostatak vremena postim", kaže Young.
Imajte na umu da post ili dijeta s ograničenim kalorijskim unosom nisu za svakoga i posavjetujte se s liječnikom prije nego što ih počnete prakticirati.
Jedna od najštetnijih navika je prekomjerna upotreba alkohola. Studije pokazuju da ona može pridonijeti oštećenju jetre i gušterače, visokom krvnom tlaku i oslabjeti imunološki sustav.
Velika količina šećera u prehrani je također loša navika. Šećeri iz voća, povrća, pa čak i žitarica, imaju važnu ulogu u zdravoj prehrani, ali višak šećera u bilo kojem obliku je štetan.
Young stoga izbjegava prerađenu hranu i slatka pića. Također, savjetuje da prestanete pušiti, ako vam je to porok.
Nekoliko studija potvrdilo je da manjak sna skraćuje život. Prema novijim studijama, nedovoljno sna i nekvalitetan san dovode do niza poremećaja kao što su hipertenzija, pretilost i dijabetes te oslabljeno funkcioniranje imunološkog sustava.
Ciljajte odspavati barem sedam sati u noći. Zamračite sobu i uklonite iz nje elektroničke uređaje.