Gazirana pića iznimno su popularna diljem svijeta, no njihova konzumacija nosi značajne zdravstvene rizike. Iako je poznato da su povezana s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i karijesa, novo istraživanje otkrilo je da čak i manje od jedne limenke dnevno može biti povezano s ozbiljnim problemima s jetrom, piše Food & Wine.
Studija, objavljena u časopisu Annals of Hepatology, istraživala je vezu između konzumacije bezalkoholnih pića i disfunkcije jetre kod 1759 zdravstvenih djelatnika. Istraživači su analizirali prehrambene navike sudionika s utvrđenom disfunkcijom jetre i zaključili da je konzumacija zaslađenih gaziranih pića povezana s povećanim rizikom od steatotične bolesti jetre povezane s metaboličkom disfunkcijom (MASLD), stanja ranije poznatog kao nealkoholna masna bolest jetre.
MASLD je stanje jetre koje pogađa osobe s pretilošću ili drugim metaboličkim problemima, poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka ili visokog kolesterola, kaže dr. sc. Jacqueline Vernarelli, nutricionistička epidemiologinja i izvanredna profesorica na Sveučilištu Sacred Heart. Objašnjava da se bolest razvija kada se višak masnoće nakuplja u jetri zbog metaboličkih poremećaja, a ne zbog alkohola, što s vremenom može dovesti do upale.
Ipak, važno je razlikovati povezanost od uzročno-posljedične veze pri tumačenju ovih rezultata, jer su vjerojatno uključeni i drugi čimbenici poput cjelokupne prehrane, načina života i genetike, ističe dr. Andrew Moore, gastroenterolog u Endeavor Healthu.
Studija je utvrdila da osobe koje piju više gaziranih pića imaju višu stopu disfunkcije jetre, ali ne dokazuje izravno da ta pića uzrokuju bolest. "Iako to nije jedini uzrok, postoje čvrsti dokazi koji potvrđuju da je redovita konzumacija gaziranih pića povezana s razvojem MASLD-a", kaže Moore.
Zaslađena gazirana pića bogata su fruktozom, jednostavnim šećerom koji se primarno metabolizira u jetri, navodi Vernarelli. "Kada je jetra preopterećena fruktozom, to može dovesti do nakupljanja masnih kiselina, stanja poznatog kao masna jetra, što u konačnici povećava rizik od MASLD-a", pojašnjava.
Nakupljanje masti u jetri može izazvati i upalu, koja s vremenom može napredovati do fibroze, odnosno stvaranja ožiljaka na jetri, napominje Moore. U ekstremnim slučajevima oštećenje može dovesti do ciroze, kasnog i nepovratnog oblika ožiljaka koji značajno povećava rizik od raka jetre.
Dijetalna gazirana pića ne sadrže fruktozu, ali imaju svoje potencijalne nedostatke, kaže Vernarelli. Istraživanja sugeriraju da umjetni zaslađivači poput aspartama, sukraloze i saharina mogu poremetiti crijevni mikrobiom, koji ima ključnu ulogu u probavi, upalnim procesima i zdravlju jetre. Zbog toga bi ti zaslađivači mogli pridonijeti inzulinskoj rezistenciji i nakupljanju masti u jetri, slično kao i njihovi zaslađeni parnjaci.
Moore se slaže i dodaje da, iako nije definitivno jasno jesu li dijetalna pića "gora" od običnih, njihova prekomjerna konzumacija povezana je s promjenama u mikrobiomu i izlučivanju inzulina koje mogu potaknuti debljanje i nakupljanje viška masnoće u jetri.
Da, čak i umjerena konzumacija gaziranih pića - samo jedna limenka dnevno - može imati štetne učinke, kaže Vernarelli. "Zaslađena gazirana pića puna su praznih kalorija i ne potiču osjećaj sitosti, što može dovesti do prekomjernog unosa kalorija i debljanja", objašnjava. Redovito pijenje također može pridonijeti inzulinskoj rezistenciji, stanju u kojem mišići, masno tkivo i jetra ne reagiraju učinkovito na inzulin. Pate i zubi, jer kiselina i šećer nagrizaju zubnu caklinu i uzrokuju karijes.
Studija je otkrila da je umjerena konzumacija, definirana kao jedna do manje od 3.5 porcije tjedno, povezana s većim rizikom od razvoja masne bolesti jetre u usporedbi s onima koji nisu pili zaslađena pića.
"Iako povremeno gazirano piće vjerojatno neće uzrokovati značajan dugoročni rizik, čini se da postoji opća korelacija između učestalosti konzumacije i povećanog rizika od masne jetre", kaže Moore. Naglašava da ta veza ostaje prisutna čak i kad se uzmu u obzir drugi čimbenici poput zdrave prehrane, redovite tjelovježbe i održavanja zdrave težine. "Svojim pacijentima kažem da izbjegavaju sva gazirana pića - i obična i ona s umjetnim sladilima - te da se radije drže vode ili prirodno aromatiziranih voda."
Apsolutno. Izbacivanje ili značajno smanjenje unosa gaziranih pića može s vremenom poboljšati zdravlje jetre, pod uvjetom da oštećenje nije napredovalo do uznapredovale fibroze ili ciroze, kaže Vernarelli. Istraživanja pokazuju da smanjenje unosa šećera i fruktoze može smanjiti masnoću u jetri i poboljšati osjetljivost na inzulin.
Osim izbacivanja gaziranih pića, Moore napominje da su se prehrambeni obrasci poput mediteranske ili DASH dijete, koje naglašavaju cjelovite namirnice i ograničavaju ultraprerađenu hranu, pokazali učinkovitima u smanjenju nakupljanja masti u jetri, ublažavanju upale, pa čak i poboljšanju rane faze fibroze.
Za održiv pristup ključno je postupno smanjivanje. Ako trenutno pijete gazirana pića svakodnevno, Moore preporučuje da tijekom jednog do dva mjeseca ograničite unos na svaki drugi dan, uvodeći zdravije alternative poput gazirane vode. Nakon toga, smanjite na konzumaciju samo vikendom, zatim na jedno piće tjedno i na kraju na samo jedno mjesečno ili nijedno. Također je korisno ne držati gazirana pića kod kuće kako bi se izbjeglo iskušenje.
Moore i Vernarelli slažu se da je obična ili gazirana voda najbolja alternativa. Za dodatni okus, možete dodati krišku limuna ili limete ili u vodu staviti svježe voće ili začinsko bilje poput naranče, grejpa ili mente.
Iako se gazirana pića često ističu, nisu jedina koja mogu naštetiti. Mnogi popularni napici, uključujući voćne sokove, sportska pića i zaslađenu kavu ili čaj, mogu sadržavati velike količine šećera ili zaslađivača.
Voćni sok može se činiti zdravijim jer sadrži vitamine i minerale, no nedostaju mu vlakna koja se nalaze u cijelom voću i još uvijek sadrži značajnu količinu fruktoze. Ipak, 100-postotni voćni sok ne sadrži dodane šećere, što ga čini boljim izborom od običnih gaziranih pića.
Mnogi sportski napici sadrže dodane šećere, umjetne zaslađivače ili oboje te pri redovitoj konzumaciji mogu predstavljati iste zdravstvene rizike kao i gazirana pića, kaže Vernarelli.
Kava i čaj nude zdravstvene prednosti, ali jako zaslađene verzije mogu predstavljati slične metaboličke rizike kao gazirana pića, kaže Moore. Zbog toga je najbolje piti nezaslađeni čaj ili crnu kavu, eventualno s malo mlijeka.