ZNAMO da volite čitati što drugi pišu o Hrvatskoj pa vam danas donosimo jedan tekst koji bi mogao izazvati i pozitivne i negativne reakcije, a tiče se hrane.
>> Evo što Britanci preporučuju za pojesti svima koji dolaze u Hrvatsku
Richard Collett je putopisac iz jugozapadne Engleske, proputovao je 75 zemalja, piše za razne portale, a prije par dana sastavio je listu s 13 stavki, odnosno 12 jela i jednim pićem, koje opisuje kao tradicionalno hrvatske, i to upravo one koje bi svatko trebao probati. Njegove vam preporuke prenosimo u nastavku.
"Hrvatska hrana bogata je mješavina mediteranske, balkanske i srednjoeuropske kuhinje, a svidjet će vam se svaki zalogaj i komad mesa, ribe i povrća u koji se upustite tijekom svog putovanja. Tradicionalna hrvatska hrana odražava položaj zemlje na raskrižju naroda, a pronaći ćete izvrstan izbor jela u rasponu od ćevapčića nadahnutih Osmanskim Carstvom do tjestenine i njoka s talijanskim utjecajem", piše Richard u uvodu teksta na Wandering Wheatleysu. Dodaje i kako tu postoje vrhunski restorani i kuhari s Michelinovim zvjezdicama, dok ćete u selima i na otocima "brzo zavoljeti kulturu lokalnih konoba, gdje je svježa domaća hrana uvijek na jelovniku".
1. Burek
Kao jedno od najpopularnijih tradicionalnih hrvatskih jela Richard Collett navodi burek.
"Bureci se pripremaju s debelim omotačem od finog tijesta, koje se lijepo ljušti i mrvi kada je ispečeno do savršenstva. Između tijesta pronaći ćete sočan izbor nadjeva. Najčešći je sir, ali gotovo jednako popularan je nadjev od špinata ili mesa", objašnjava (eto, vidite da ima još ljudi kojima burek nije samo s mesom).
Dodaje i kako se može kupiti u pekarnicama i supermarketima diljem zemlje i da ih ima raznih oblika.
"Možda ćete vidjeti kvadratne ili pravokutne bureke, česti su i kružni oblici, dok je spiralni burek pravo remek-djelo pekarstva. Podrijetlo bureka jednako je zanimljivo kao i oblici i nadjevi koje ćete otkriti. Priča seže u dane Otomanskog Carstva kada je Hrvatska bila napadnuta i okupirana. Osmanlije su bureke donijeli sa sobom na Balkan, gdje su i ostali, a danas u ovoj slanoj deliciji možete uživati od Zagreba do Istanbula", stoji u tekstu.
>> Imamo recept za burek bolji od onog iz pekare
2. Buzara
"Duž obale naići ćete na restorane koji spremaju slasni riblji gulaš - buzaru. Buzara nije toliko jelo, koliko je način pripreme plodova mora. Smatra se da je riječ buzara izvedena iz naziva velikih lonaca koje su mediteranski ribari koristili za pirjanje ulova i beskrajnih rasprava između Talijana i Hrvata o tome koja je strana Jadrana prva razvila tu tehniku", kaže autor o ovom poznatom jelu.
Najprije je, kaže, potrebno odabrati plodove mora, a dagnje, račići, rakovi ili škampi neke su od najpopularnijih opcija. Zatim plodove mora pirjate u umaku od maslinova ulja, vina, peršina, češnjaka i krušnih mrvica. Također morate odlučiti hoćete li crvenu ili bijelu buzaru, napominje. Bijela buzara je opisana gore, a crvena se priprema uz dodatak svježe rajčice ili pirea od rajčice, dodaje.
>> Ovdje je recept za najjednostavnije kozice na buzaru, spremite ga
3. Brudet
"Jednostavna, tipična hrvatska hrana koju ćete naći uz obalu zove se brudet, a riječ je o ukusnoj mješavini plodova mora i povrća pirjanih u vinu i začinima. Brudet je jelo u jednom loncu, a poput buzare, varijante ovog jela naći ćete po cijelom Jadranu. Svojim ga smatraju i Talijani, kao i Crnogorci i Hrvati", stoji u članku.
Dodaje kako nije rijetkost brudet pripremljen od mješavine ribe i školjaka, dok će neki kuhari reći da su tri vrste ribe minimum za dobar brudet, a jelo je savršeno kad se posluži uz palentu ili kruh.
4. Pršut
Hrvati vole suhomesnate proizvode, ali nijedan nije toliko obožavan kao pršut, ističe. Piše da su za ovu hrvatsku deliciju potrebni tjedni da se pravilno pripremi (ili možda ipak malo više, što vi kažete?), a rezultat je apsolutno vrijedan čekanja.
"Pršut je vrlo sličan talijanskoj šunki. Svinjski but se dobro posoli pa ostavi da se suši na slanom morskom vjetru, koji šiba hrvatskom obalom. Pršut se može dodatno prešati teškim utezima kako bi se uklonio višak vlage, a često se dimi na drvenoj vatri kako bi se gotovom proizvodu dao jedinstven okus dima", opisuje autor teksta.
>> Razgovarali smo sa stručnjakom za pršut, objasnio nam je zašto je dalmatinski poseban
5. Fritule
"Čim započne blagdansko vrijeme, hrvatskim ulicama osjetit ćete slatki miris prženih krafni. Taj slatki miris su fritule, a kad ga osjetite, znate da je u Hrvatskoj Božić. Fritule su malo pecivo nalik na krafne, a obično se poslužuje sa šećerom u prahu nakon prženja u dubokom ulju. Brzo se prže, izvana ostaju superhrskave, ali ljupke i mekane kada zagrizete sredinu", opisuje Collett ovu slasticu.
"Tradicionalno se fritule pripremaju u vrijeme adventa, kada Hrvati odbrojavaju dane do Božića. Osnovne fritule rade se od smjese za palačinke, no svaka regija ima svoj recept. Možete pronaći fritule s grožđicama, limunovom koricom ili rumom", piše.
>> Fritule po ovom receptu ispadaju savršeno baš svima, želite ga (vjerujte nam)
6. Crni rižoto
Jedno od najprepoznatljivijih hrvatskih jela je crni rižoto, stoji u tekstu. Crni rižoto najbolje je pripremiti od svježih morskih plodova izravno iz jadranskih luka. Trebat će vam riža, češnjak, luk, peršin i maslinovo ulje, a jedinstvena boja jela dolazi iz crnila.
"Popularan je od sjevera do juga, a možete ga pronaći posvuda, od Rijeke do Dubrovnika", objašnjava autor.
>> S mora nam je stigao recept za crni rižot poznatog domaćeg chefa
7. Ćevapčići
Ćevapčići su jedno od najrasprostranjenijih jela na Balkanu, piše autor i uspoređuje ih s burekom te predstavlja kao jela koja su popularizirana tijekom Osmanskog doba.
"Ćevapčići su mesno jelo koje se sastoji od mljevenog mesa začinjenog solju i začinima. Zatim se oko ražnjića oblikuje u oblik kobasice. Meso varira, ali često je junetina, svinjetina, teletina ili mješavina. Najbolji ćevapčići peku se na žaru i poslužuju preliveni mašću. Nakon što je meso pečeno, obično se poslužuje s debelim šnitama somuna ili se može staviti u mesnu platu s rižom i salatom sa strane. Uz njega uvijek ide i ljuti umak od paprika pod imenom ajvar. Kao i za Srbe, Bosance, Crnogorce i Makedonce, ćevapčići su velika stvar za Hrvate", objašnjava.
8. Pašticada
"Ako volite junetinu, ne tražite dalje od pašticade, sočnog jela za koje su potrebni sati da se pravilno pripremi. Pašticada je ultimativni hrvatski juneći paprikaš. Za jelo je potreban velik komad mesa, koje se najprije puni raznim začinskim biljem, a to uključuje luk, peršin, češnjak i klinčiće, nakon čega se za dobru mjeru dodaju i velike količine slanine", stoji u opisu.
"Potom se ostavi da se satima (ako je moguće preko noći) marinira u mješavini ulja i octa, zatim se prvo pirja s drugim povrćem (poput mrkve i luka), a poslije polako i s vinom. Kuhari mogu dodati i druge sastojke u ovom trenutku, uključujući smokve, lovorov list i drugo bilje i začine. Pašticada se potom poslužuje sa sočnim umakom uz tradicionalni prilog njoke, a navodno potječe iz Dalmacije, gdje je u Dubrovniku otkriven najstariji dosad pronađeni recept", stoji u tekstu.
>> Dosta nam je pašticade s njokima, hoćemo pašticadu u njoku - evo recepta
9. Peka
Za jela pripremana ispod peke piše i da se nazivaju "ispod cripne" te da se pripremaju stoljećima. "Konkretno, 'ispod peke' je zapravo način pripreme u posudi od lijevanog željeza koji se puni mesom, ribom ili povrćem prije nego što se zakopa ispod vrućeg ugljena koji obavija jelo toplinom", dodaje.
Od sastojaka kao popularnu navodi hobotnicu, ali i teletinu, koje se ubace u posudu u kojoj su već poslagani nasjeckani krumpir, mrkva, luk i češnjak. Sve se zalije maslinovim uljem, doda se lovor i ružmarin i onda još zalije bijelim vinom, opisuje.
>> Kako pripremiti hobotnicu ispod peke? Što jednostavnije, to bolje
10. Fiš paprikaš
Hrvatska kuhinja uglavnom je usmjerena na obalu, gdje postoji obilje svježih plodova mora, ali nemojte zanemariti ukusnu ponudu u unutrašnjosti, gdje također možete pronaći ukusna jela od ribe, ističe Richard Collett te piše kako je u Slavoniji to fiš paprikaš.
"Budući da ćete biti daleko od obale, ovo jelo koristi slatkovodnu ribu iz okolnih rijeka, uključujući soma i grgeča. Fiš paprikaš najbolje je opisati kao ljuti riblji paprikaš. Za pripremu će vam trebati luk, bijelo vino, češnjak i puno začinske paprike, u kojoj se pirja slatkovodna riba dok ne omekša. Fiš paprikaš možete pirjati u pećnici uz krumpir i drugo povrće. Uobičajeno je i da se fiš paprikaš poslužuje s rezancima i, naravno, čašom vina", stoji u opisu fiša.
11. Sirova riba
"Varate se ako vjerujete da su Japanci jedina nacija koja uživa u sirovoj ribi. Istrani već generacijama pripremaju jednu vrstu sirove ribe", piše i objašnjava kako je to umijeće koje seže stoljećima u prošlost iako se uvelike razlikuje od japanskog sushija. Kao primjere jela navodi svježe kvarnerske škampe s dinjom i maslinovim uljem te sirovu ribu posluženu s maslinovim uljem i crnim tartufima.
12. Srdele
Richard piše da je jedna od najpopularnijih vrsta ribe u Hrvatskoj skromna srdela, koja se može naći kao vrlo cijenjeni ulov duž duge obale zemlje. Postoji bezbroj načina pripreme hrvatskih srdela, nastavlja, a svaka konoba i restoran ima svoj stil kuhanja i začinjavanja - mogu se peći na užarenom ugljenu, roštiljati na otvorenom ili do savršenstva peći u pećnici.
"Jedna specifična delicija od srdela u kojoj se uživa u Hrvatskoj su slane srdele koje se povijesno pripremaju samo tijekom ljetnih mjeseci. Svježe ulovljene srdele se potapaju u soli i potom čvrsto pakiraju u bačve. Dodaje se još soli dok se srdele ne pokriju, a zatim se bačve ostave pritisnute utezima najmanje tri mjeseca. To je način da ljeti ulovljene srdele spremite za zimu, a slana konzervirana riba pravi je užitak", stoji u tekstu.
13. Hrvatska vina
"Tijekom boravka u zemlji imat ćete dovoljno vremena za kušanje hrvatskih vina i brzo ćete se zaljubiti u najbolje domaće berbe", piše autor ove liste. Napominje i kako hrvatska vina nisu posebno poznata izvan svoje domovine (hm, biste li se složili?) pa dodaje kako se "ovdje uzgojeno grožđe može mjeriti s bilo kojim drugim dijelom Mediterana i kako Hrvatska ima klimu i tlo koje daje vrhunska vina još od rimskog doba".