Lijepo pisanje
Uz "Srpskohrvatski ili Hrvatskosrpski jezik", postojao je i poseban predmet za pažljivo, precizno i lijepo pisanje. Danas se posebne bilježnice za učenje "krasopisa" više ne koriste, a djeca su u pravilu vještija za tastaturom nego s nalivperom u ruci.
Moja okolina
Radi se o predmetu danas poznatom kao "Priroda i društvo" koji je kroz svoje postojanje doživio mnoge transformacije. U poslijeratnom školskom programu zvao se "Moja okolina", ali mu je cilj ostao isti - priprema djece za kasnije učenje o društvenim i prirodnim znanostima.
Domaćinstvo
Predavalo se od petog do sedmog razreda osnovne škole, a osposobljavalo je učenike za širok spektar vrlina - od upravljanja šivaćim strojem, uređenja doma, krpanja, pa do temeljnih kulinarskih umijeća poput pripreme jaja na oko. Zanimljivo "Leksikon Yu mitologije" dodijelio mu je titulu "najglupljeg predmeta".
Etnologija
Etnologija i kulturna antropologija kontinuirano se podučavaju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, no etnologija se s prekidima počela predavati 1925. godine. Iako namijenjen upoznavanju različitih kultura i naroda, nekad je ovaj predmet bio i izvor nevjerojatnih stereotipa pa se tako u obaveznom udžbeniku mogla pronaći rečenica: "Telesnom lepotom najviše se odlikuju Srbi i Hrvati u Dalmaciji, zatim u Slavoniji; na treće mesto dolaze Hercegovci, zatim Šumadinci i hrvatski Zagorci."
Seljačka privreda
Ovaj neobičan predmet u škole je uveden 1929. godine, a one koji nisu "išli u zanat" podučavao je slanju novca i paketa poštom, telefoniranju te sastavljanju brzojava.
Ručni rad
Predmet koji je zasigurno potvrđivao tezu da "svaka škola mora biti priljubljena narodnom životu svoje okoline". To se postizalo "primjenom narodnih motiva" što je dodatak nazivu predmeta u trećem i četvrtom razredu osnovne škole.
Ustav FNRJ
Ovaj instant predmet u škole je uveden neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Njime se na sjajan način demonstrira kako ideološki opterećena uprava pokušava zloupotrebom obrazovnog sustava pružiti dodatnu podršku vlasti.
Ruski jezik
Šezdesetih i sedamdesetih godina proteklog stoljeća ovaj je predmet bio obavezan u školama kao i danas engleski. Na brzinu prevedeni udžbenici iz SSSR-a donijeli su pomalo bizarne priče poput one o malom dječaku koji je samožrtvovanjem doveo do uništenja cijele čete nacističkih vojnika. Danas djeca u osnovnim školama engleski jezik dobivaju već u prvom razredu, a u petom ili šestom počinju učiti i drugi strani jezik.
Općenarodna obrana i društvena samozaštita
Pod geslom "neprijatelj nikad ne spava", ovaj je predmet podučavao učenike mnogim bitnim stvarima - stavljanju gas maske na lice, tretmanu ranjenika, pripremi eksploziva, bacanju bombi, životu JNA vojnika, a na kraju i pucanju iz prave puške na streljani.
Teorija i praksa samoupravnog socijalizma
Osim pravovaljanog baratanja puškom, učenici su svakako morali poznavati osnove marksističkog pogleda na prirodu i društvo. U osnovama nastavnog plana i programa 1974. godine, stoji još i: "Svi srednjoškolci treba da se suoče s marksističkim formuliranim i izvođenim spoznajama o osnovnim egzistencijalnim i humanističkim problemima naše epohe i suvremenosti'.