UKOLIKO se rezultati novih genetskih istraživanja na miševima pokažu primjenjivi na ljudima, morat će se preispitati uloga muškaraca u održavanju vrste.
Japanski znanstvenici uspjeli su uzgojiti miševe bez oplodnje, što je nakon serije neuspjeha, prvi puta izvedeno na sisavcima. Partenogeneza ili djevičansko začeće u prirodi se pojavljuje kod biljaka, insekata i gmazova, ali ne i sisavaca.
Genetički materijal iz nezrele jajne stanice tek rođenog miša unesen je u zrelu, čime je stvoreno oplođeno jajšce bez sudjelovanja muških gena. Za reprodukciju je još uvijek potrebno dvoje, samo sada više nije neophodno da jedno od njih bude pripadnik jačeg spola.
Nakon serije neuspjeha ovo je prvi put da su mladunci doživjeli zrelu dob. Naime, svi prijašnji pokušaji završavali su pobačajima ili smrću neposredno nakon okota. Ovaj put uzgojene su dvije ženke miša, od kojih je jedna žrtvovana zbog analize a druga se nesmetano razvila do zrele dobi i okotila vlastite mladunce.
No, muškarci nemaju prevelikog razloga za zabrinutost i to zbog etičkih pitanja i složenosti postupka. Dr. Kono, vođa grupe znanstvenika koja je zaslužna za uspjeh ovog projekta kaže: «Nova tehnika može se koristiti kod životinja u poljoprivredne i znanstvene svrhe.»
Pitanje o opravdanosti primjene postupka na ljudima, koje je u nekim zemljama ograničeno zakonskom zabranom, odbacio je kao besmisleno.
D.M., S.G., M.J.