Kako je uopće nastao Eurosong?

Foto: Profimedia

Došao je red na 68. Eurosong, izbor za najbolju pjesmu Europe. Nekim sudionicima, odnosno pobjednicima Eurosonga, sudjelovanje na natjecanju bilo je odskočna daska za uspješnu karijeru. Primjer je grupa ABBA, koja je nakon pobjede na Eurosongu 1974. s pjesmom Waterloo ostvarila velik međunarodni uspjeh.

U novije vrijeme tu je i bend Maneskin, koji je pobijedio 2021. s pjesmom Zitti E Buoni, a danas osvaja glazbene ljestvice svojim hitovima. Mi vam donosimo povijest ovog glazbenog natjecanja.

Milijardu gledatelja, na čelu Švicarac. Kako je sve počelo?

Eurovision Song Contest, skraćeno Eurosong, festival je zabavne glazbe natjecateljskog karaktera s velikim brojem država čije su nacionalne televizijske kuće aktivni članovi Europske radiodifuzne unije. Prvi put je održan 1956. godine. 

Europska radiodifuzna unija, skraćeno EBU, pokriva potencijalnih milijardu gledatelja, a program se prenosi diljem svijeta. Ta je organizacija potpuno odvojena od Europske unije, a na čelu joj je Švicarac Marcel Bezencon.

Kako navode na službenoj stranici Eurosonga, EBU je po završetku Drugog svjetskog rata "želio podići moral i povezati europske nacije oko zabavnog glazbenog programa koji bi se istovremeno prenosio u svim zemljama članicama te unije". Natjecanje je osnovano po uzoru na uspješni talijanski glazbeni festival Sanremo.

Prvi festival održan je u svibnju 1956. u švicarskom Luganu, a na njemu je sudjelovalo sedam država, svaka s po dvije pjesme. Pobijedila je Lys Assia iz Švicarske s pjesmom Refrain. Od tada do danas na natjecanju su sudjelovale 52 zemlje, od kojih se njih 27 može pohvaliti pobjedom.

Irska je na ovom natjecanju pobijedila 7 puta. Neka poznata imena koja su sudjelovala na Eurosongu su i Celine Dion i Johnny Logan, koji je do lani bio jedini dvostruki pobjednik Eurosonga, a onda je drugi put pobjedu odnijela i Loreen.

Mijenjala su se pravila

Izvođači su od početka natjecanja 1998. godine nastupali uz pratnju orkestra, a kasnije je dopuštena primjena unaprijed snimljenih instrumentala. Obvezan uvjet je bio i da pjesma sadrži vokale. Mijenjala su se pravila kada je riječ o jeziku na kojem se pjeva. EBU je u dva navrata (od 1966. do 1973. i od 1977. do 1999.) uveo strogo pravilo obveze izvođenja pjesme na jednom od službenih jezika pojedine države sudionice. 

Ta pravila danas ne vrijede, što je rezultiralo mnoštvom pjesama na engleskom jeziku. Bilo je i pjesma na izmišljenim jezicima. Tijekom godina mijenjao se i sustav glasanja. Danas svaka zemlja dodjeljuje dva seta bodova, onaj iz publike i onaj stručnog žirija, koji je sastavljen od 5 stručnjaka.

Najboljih 10 pjesama po sudu publike/žirija dobiva bodove od 1 do 8 te 10 i 12 bodova. Prije su odluke o pobjedničkim pjesmama u potpunosti bile u rukama nacionalnih žirija. 

U nekoliko zemalja sudionica 1997. godine, uz glasove žirija, bilo je eksperimentalno uvedeno i telefonsko glasanje publike, što je od 1998. postalo tradicija. Danas se može glasati i SMS-om te preko službene aplikacije. 

Preliminarno natjecanje

Godine 1993. uvedeno je prvo preliminarno natjecanje. Kasnije je uvedeno pravilo da se 6 posljednjeplasiranih država iz tekuće godine ne kvalificira na iduće natjecanje, a od 1996. finaliste je birao žiri na temelju audiosnimki pristiglih pjesama.

Od 1997. do 2001. mjesto u finalu nisu mogle zaslužiti zemlje koje su u prethodnih pet godina imale najslabije prosječne rezultate, a između 2001. i 2003. ponovno je uvedeno pravilo kvalifikacije na temelju dobrog rezultata na natjecanju tekuće godine.

Godine 2004. uvedena je jedna polufinalna večer, a u finale se automatski plasiralo 10 najuspješnijih zemalja iz prethodne godine, u što spadaju i zemlje koje pridonose EBU-u s najviše financijskih sredstava - Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Španjolska (kasnije tzv. Velika petorka s povratkom Italije u natjecanje). 

Rasplet glasanja 1969. godine

Ostali su plasman trebali zaslužiti u polufinalu, koje je jamčilo još 10 mjesta u finalu. 2008. godine uveden je format natjecanja s dvije polufinalne večeri, kakav znamo i danas. Osim Velike petorke i zemlje domaćina, svi sudionici svoj plasman u finale moraju osigurati u polufinalu. Iz svakog polufinala u finale ulazi 10 najboljih pjesama po izboru publike i žirija.

Zanimljiv rasplet glasanja dogodio se 1969. godine na natjecanju u Madridu kada su pobijedile četiri države - Španjolska, Francuska, Velika Britanija i Nizozemska, koje su prikupile svaka po 18 bodova žirija. Kako tada nije postojalo pravilo u slučaju izjednačenja, ostalo je jedino proglasiti četiri pobjednika.

Eurosong prate milijuni ljudi iz cijelog svijeta

Na Eurosongu od 2015. godine sudjeluje i Australija, što je mnoge iznenadilo, no geografska pripadnost Europi nije ono što uvjetuje sudjelovanje. Naime, aktivno članstvo u EBU-u, koje podrazumijeva plaćanje članarine, jedini je uvjet za natjecanje na Eurosongu. Tako na Eurosongu sudjeluju i Izrael, Armenija i još nekoliko neeuropskih zemalja. Ranije se natjecala i Turska, kao i Maroko, Luksemburg, Monako, Andora i Slovačka. 

Libanon, Tunis i Lihtenštajn također su pokazali interes za sudjelovanje, no te zemlje ipak još nisu ostvarile premijerni nastup na Eurosongu. Neki misle da će to uskoro ostvariti i Kazahstan, koji je 2018. prvi put sudjelovao na Dječjoj pjesmi Eurovizije. 

Prema zadnjim brojkama, Eurosong prati preko 180 milijuna gledatelja diljem Europe i svijeta. Natjecanje su zadnjih godina prenosile i Kina, Kanada i SAD. Kao gostujući izvođači pojavljivale su se i neke svjetske zvijezde, poput Justina Timberlakea i Madonne. 

Pročitajte više