AKO VAM se čini da ljudi postaju sve slabiji u rasuđivanju, niste jedini i vjerojatno ste u pravu. Niz novih istraživanja upućuje na to da ljudska inteligencija opada i da je vrhunac intelektualnih sposobnosti čovječanstva možda već prošao, piše YourTango.

Potvrda iz više izvora

Ne radi se o nalazima jedne izolirane studije. Analiza Financial Timesa objedinila je podatke iz niza istraživanja koja su pratila različite pokazatelje inteligencije, a provele su ih brojne institucije. Zaključak svih studija je isti: kognitivne sposobnosti su u padu. Taj se trend ne odnosi samo na Amerikance, koji su često predmet stereotipa o manjku inteligencije, već je zabilježen i u Europi.

Slabije zaključivanje i rješavanje problema

Analiza Financial Timesa obuhvatila je širok raspon podataka, od godišnje studije "Monitoring the Future" Sveučilišta u Michiganu do testiranja koje provodi Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Svi izvori potvrđuju pad inteligencije u ključnim područjima. Primjerice, PISA testovi, kojima OECD mjeri obrazovne vještine petnaestogodišnjaka diljem svijeta, godinama bilježe silazni trend.

Pad je zabilježen u rasponu pažnje, vještinama rješavanja problema te numeričkoj pismenosti, koja uključuje rad s brojevima i razumijevanje matematičkih koncepata. Problem nije ograničen samo na mlade; OECD-ov program za procjenu kompetencija odraslih također pokazuje pad kognitivnih sposobnosti u svim dobnim skupinama.

U nekim je segmentima situacija u Sjedinjenim Američkim Državama lošija od svjetskog prosjeka. OECD je utvrdio da je udio ljudi nesposobnih za "korištenje matematičkog zaključivanja pri provjeri i procjeni valjanosti izjava", što obuhvaća logičke vještine, a ne samo aritmetiku, na globalnoj razini porastao za 25%. U SAD-u je taj porast iznosio 35%.

Ta činjenica može djelomično objasniti zašto je dio američke populacije podložan dezinformacijama.

Trend je počeo prije pandemije

Iako se kognitivni pad, posebno kod mladih, često pripisuje pandemiji, podaci pokazuju da to nije točno. Poremećaji u obrazovanju uzrokovani pandemijom sigurno su ostavili posljedice čiji će se puni opseg vidjeti tek u godinama koje dolaze.

Ipak, testiranja pokazuju da je pad inteligencije započeo znatno ranije, oko 2012. godine. Neke procjene govore da je pad između 2012. i 2018. bio čak i veći nego onaj zabilježen tijekom i nakon pandemije.

To potvrđuje i studija "Monitoring the Future", koju Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Michiganu provodi svake godine od 1975. U anketi se maturante pita imaju li poteškoća s koncentracijom, razmišljanjem ili usvajanjem novih koncepata. Nakon desetljeća stabilnih rezultata, broj potvrdnih odgovora počeo je rasti upravo tijekom 2010-ih.

Tehnologija i nedostatak čitanja

Početak pada kognitivnih sposobnosti poklapa se s masovnom upotrebom pametnih telefona i društvenih mreža. Znanstvenici već desetljeće upozoravaju na kretanje prema "post-pismenom društvu", a podaci to potvrđuju jer su stope čitanja posljednjih godina drastično pale, osobito među mladima.

Smatra se da suvremeni način korištenja tehnologije, koji se svodi na pasivnu konzumaciju sadržaja kroz beskonačno skrolanje po uzoru na automate za igre na sreću, negativno utječe na kogniciju.

Takvo se ponašanje, osim što izaziva ovisnost, povezuje s narušenim mentalnim zdravljem i velikom krizom pismenosti među djecom i mladima. Kada se tome doda i negativan stav prema obrazovanju i učiteljima koji prevladava u dijelu američkog društva i politike, preokret ovog silaznog trenda ne čini se izglednim.