Društvene mreže često se smatraju jednim od razloga zbog kojih obitelji provode manje vremena zajedno, no novo istraživanje pokazuje da ta zabrinutost možda nije u potpunosti opravdana. Prema rezultatima velike norveške studije, nema čvrstih dokaza da veća aktivnost na društvenim mrežama dovodi do lošijih obiteljskih odnosa.
Deset godina pratili mlade i njihove roditelje
Istraživači s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije (NTNU) deset su godina pratili gotovo tisuću mladih osoba i njihove roditelje. Analizirali su podatke o korištenju društvenih mreža te promjene u obiteljskim odnosima i nisu pronašli dokaze da veća upotreba tih platformi narušava obiteljsku povezanost.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Journal of Youth and Adolescence", a suprotstavljaju se raširenom mišljenju da su društvene mreže jedan od glavnih uzroka obiteljskih sukoba i udaljavanja.
"Mnogi smatraju da korištenje društvenih mreža nužno vodi lošijim obiteljskim odnosima. Naša studija to ne potvrđuje", rekao je za Newsweek Habib Niyaraq Nobakht, postdoktorski istraživač na Odsjeku za psihologiju NTNU-a.
Zašto su rezultati drugačiji od ranijih istraživanja?
U istraživanju je sudjelovalo 979 mladih iz Norveške u dobi od 10 do 20 godina. Podaci su prikupljani od njih i njihovih roditelja u šest različitih navrata tijekom deset godina. Za razliku od brojnih ranijih istraživanja koja su se temeljila samo na jednom trenutku i odgovorima sudionika, ovo istraživanje pratilo je promjene kroz duže razdoblje i koristilo različite izvore podataka.
Ranije studije često su povezivale veće korištenje društvenih mreža s lošijim odnosima u obitelji, ali nisu mogle dokazati uzrokuju li upravo društvene mreže te probleme.
Istraživači su zato željeli provjeriti što se događa kada se vrijeme provedeno na društvenim mrežama tijekom godina poveća. Analizirali su više od stotinu mogućih povezanosti između društvenih mreža i obiteljskih odnosa, a nakon statističkih prilagodbi samo su dvije ostale značajne.
Nobakht je istaknuo da su se i te povezanosti temeljile na osobnim procjenama adolescenata, što znači da su na rezultate mogli utjecati njihovi vlastiti doživljaji i stavovi. "Prema našim podacima, ni osobe koje više koriste društvene mreže ni one koje s vremenom povećaju njihovu upotrebu nisu izložene većem riziku od pogoršanja obiteljskih odnosa", rekao je.
Nije presudan broj sati, nego način korištenja
Istraživanje dolazi u vrijeme kada mnogi roditelji strahuju da telefoni i društvene mreže udaljavaju članove obitelji. Česte su preporuke da se uređaji ostave tijekom obroka i zajedničkog vremena kako bi se potaknuli razgovori uživo. No Nobakht smatra da se pažnja često usmjerava na pogrešno pitanje. Nije nužno problem koliko vremena netko provodi na društvenim mrežama, već kako i kada ih koristi.
"Velika je razlika između situacije u kojoj gledam u telefon dok mi supruga nešto govori i situacije u kojoj adolescent tijekom obiteljske večere stalno provjerava društvene mreže", objasnio je. Prema njegovim riječima, važnije je sprječava li korištenje telefona razgovore, zajedničke obroke ili druge važne obiteljske trenutke.
Zaključak istraživanja nije da društvene mreže nikada ne mogu utjecati na odnose, već da sama količina vremena provedena na njima nije dovoljna da bi se objasnilo pogoršanje obiteljske povezanosti. Važnije je sačuvati trenutke u kojima su članovi obitelji stvarno prisutni jedni za druge.