DJECA koja prerano počnu koristiti društvene mreže mogu imati lošiji uspjeh u školi, pokazuje novo talijansko istraživanje koje je pratilo više od 5000 učenika. Znanstvenici su utvrdili da su adolescenti koji su svoj prvi profil na društvenim mrežama otvorili s 11 godina kasnije imali znatno slabije rezultate na standardiziranim testovima od vršnjaka koji su s tim pričekali do 14. ili 15. godine, prenosi Newsweek.

Te su se razlike u rezultatima zadržale godinama, a u nekim su se slučajevima s vremenom i povećale. Glavna autorica istraživanja Chiara Respi sa Sveučilišta Milano-Bicocca kaže da nalazi sugeriraju kako bi odgoda otvaranja profila do 13. ili 14. godine mogla biti korisna za djecu.

Ipak, ističe da dobna granica sama po sebi nije dovoljna. "Da bi bila učinkovita, dobnu granicu mora pratiti sveobuhvatan program digitalnog obrazovanja koji uključuje obitelji i škole. Cilj je promicati konstruktivno korištenje digitalnih platformi", izjavila je Respi za Newsweek.

Pad rezultata na testovima

Nalazi, objavljeni u časopisu Nature Human Behaviour, temelje se na podacima prikupljenima od 5227 učenika iz 28 škola u sjevernoj Italiji. Istraživači su usporedili podatke o navikama korištenja društvenih mreža iz 2023. i 2024. sa službenim rezultatima nacionalnih ispita iz talijanskog, matematike i engleskog jezika.

Analiza je pokazala da su učenici koji su profil otvorili u šestom razredu, s otprilike 11 ili 12 godina, do osmog razreda postizali za oko 0,22 standardne devijacije lošije rezultate iz talijanskog i za 0,18 iz matematike u odnosu na one koji su se mrežama pridružili u srednjoj školi. Autori studije navode da razlika od 0,2 standardne devijacije odgovara zaostatku od otprilike šest mjeseci učenja.

Taj se jaz u znanju s vremenom nije smanjivao. Do drugog razreda srednje škole, učenici koji su ranije počeli koristiti društvene mreže i dalje su imali za 0,22 standardne devijacije lošije rezultate iz talijanskog, dok se zaostatak iz matematike povećao na 0,27 standardnih devijacija.

Istraživanje je otkrilo i da su učenici koji su pričekali do sedmog ili osmog razreda također imali lošije rezultate od onih koji su se uključili kasnije, ali su te razlike bile manje izražene. Znanstvenici nisu pronašli dokaze da je rano korištenje društvenih mreža utjecalo na rezultate testa iz engleskog jezika.

Frekvencija korištenja i nadzor roditelja

Kako bi objasnili uočenu vezu, znanstvenici su proučili i druge digitalne navike učenika. Pokazalo se da su djeca koja su češće provjeravala mobitele u pravilu ranije otvarala profile na društvenim mrežama. Ta je skupina učenika također češće imala lošije rezultate iz talijanskog i matematike do svoje 15. ili 16. godine.

Uz to, kod njih je zabilježen i slabiji roditeljski nadzor nad korištenjem društvenih mreža. Chiara Respi savjetuje roditeljima da s djecom otvoreno razgovaraju o tome kako društvene mreže mogu utjecati na pažnju i koncentraciju.

"Roditelji bi trebali pomoći djeci da shvate koliko društvene mreže odvlače pažnju. Istovremeno, trebaju isticati važnost usredotočenog rada i razvoja kritičkog razmišljanja kroz izravnu međuljudsku interakciju", objasnila je.

Također je pozvala obitelji da osiguraju vrijeme bez ekrana. "Roditelji bi trebali poticati djecu da sačuvaju prostor i trenutke posvećene iskustvima uživo, bez ometanja i uplitanja društvenih mreža", poručila je Respi.

Autori studije smatraju da njihove nalaze dijelom mogu objasniti pretjerano korištenje društvenih mreža i s time povezani poremećaji pažnje. Ipak, ističu da rezultate treba tumačiti s oprezom i u kontekstu šire javne rasprave o ulozi društvenih mreža u životima mladih.