ODAVNO je poznato da djetinjstvo postavlja temelj za ostatak života, ali jedno istraživanje sugerira da nas prvih 1000 dana, od začeća do druge godine, čini onakvima kakvi jesmo. Nova knjiga What Makes a Person: Secrets of Our First 1000 Days opisuje neka iznenađujuća otkrića koja pokazuju što se događa u razdoblju nakon začeća i rođenja te objašnjava kako kontroliramo tijelo procesima koji nadilaze gene koje nasljeđujemo.
"Mnogi aspekti onoga što nas čini jedinstvenima formiraju se tijekom naših prvih 1000 dana. Ovo je vrijeme kojeg se uopće ne sjećamo, ali je ključno za naše formiranje i može utjecati na naše živote na mnogo načina", objašnjava jedan od autora knjige, profesor Mark Hanson, direktor Instituta za razvojne znanosti na Sveučilištu Southampton.
Hansonova kolegica Lucy Green, razvojna fiziologinja na istom sveučilištu, kaže da naših prvih 1000 dana ima implikacije na naše buduće zdravlje, bolesti kojima se možemo zaraziti, pa čak i očekivani životni vijek.
"Neki jednostavni izbori koji se tiču zdravog ponašanja i osiguravanja poticajnog okruženja su jako važni", dodala je.
Dakle, koje su tajne tih prvih dana života? Hanson i Green za The Independent dijele neke od njih.
1. Fetusi "dišu" u maternici
Iako se dugo vjerovalo da bebe počinju disati tek kada se rode, Hanson kaže da najnovije informacije sugeriraju da to nije slučaj jer su moderne tehnike snimanja pokazale da fetusi imaju brze, plitke pokrete disanja, iako je očito da ne uzimaju zrak u pluća jer su okruženi amnionskom tekućinom.
2. Fetusi spavaju i mogu sanjati
Green ističe da su istraživanja pokazala da fetusi sanjaju. O čemu?
"Nemamo pojma, iako možemo reći da su sanjanje i razdoblja aktivnog sna vjerojatno neophodne aktivnosti za razvoj i funkcioniranje mozga", navodi.
3. Rani razvoj utječe na rizik od nezaraznih bolesti
Autori knjige ističu da gotovo tri četvrtine smrtnih slučajeva u svijetu uzrokuju nezarazne bolesti, kao što su bolesti srca, moždani udar i rak. Nizozemske studije o djeci koju su rodile žene koje su gladovale u trudnoći tijekom Drugog svjetskog rata otkrile su da su takva djeca imala znatno veći rizik od nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.
"Poznato je da je nekvalitetan fetalni rast povezan s većim rizikom od nezaraznih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2", kaže Green te objašnjava da smanjeni fetalni rast može biti posljedica mnogih čimbenika, uključujući lošu prehranu majke, pušenje ili neadekvatnu funkciju posteljice.
"Uz sve veći broj pretilih ljudi, istraživanje također otkriva da se i rizik od pretilosti može prenijeti na potomstvo", dodaje.
4. Ravnoteža hranjivih tvari utječe na gene
Iako je dobro poznato da nedostatak folne kiseline tijekom trudnoće može povećati rizik od spine bifide kod beba, ono što je manje poznato je način na koji ravnoteža hranjivih tvari koje dobiva embrij može utjecati na rad njegovih naslijeđenih gena.
Hanson pojašnjava da ravnoteža hranjivih tvari, poput proteina i ugljikohidrata, utječe na to kako naslijeđena DNK funkcionira epigenetskim procesima koji utječu na razvoj embrija. Kaže da istraživanja mjere te epigenetske oznake kako bismo doznali više o tome kako embriji reagiraju na njih i kao rezultat toga prilagođavaju svoj razvoj.
5. Digitalni svijet utječe na razvoj mozga male djece
Novo istraživanje koje prati rad dječjeg mozga otkrilo je da su mala djeca koja provode nekoliko sati dnevno uz aktivnosti koje se temelje na ekranu promijenila izvršne funkcije. Vjerojatno će im zbog toga, kaže Green, biti teško usredotočiti se i koncentrirati na zadatke kada kasnije krenu u školu.
"Ovo je polje istraživanja koje se brzo razvija i vjerojatno će imati važne implikacije na brigu o djeci", zaključila je.