Konačna pobjeda mutinacionalne švicarske momčadi, čiji je utemeljitelj biotehnološki magnat Ernesto Bertarelli, a ključna osovina novozelandski par - kormilar Russell Coutts i taktičar Brad Butterworth, označila je povratak jedriličarskog ´Svetog Graala´ u Europu, nakon 152 godine otkad je u premijernom izdanju na britanskom otočku Wight škuna America pobijedila englesku Auroru. Najstariji sportski trofej na svijetu dosad su osvajale samo tri nacije - Novozelanđani, Australci i Amerikanci, koji su ga držali neprekidno 132 godine i čak ga velikim čavlom zakucali u New Yorku, sigurni da im nitko neće uzeti. Godine 1983. morali su ga vaditi iz vitrina jer su im ga preoteli Australci, a potom i Novozelanđani, da bi sad došao u posjed zemlje koja nema more, ali je zato okupila najbolju posadu na svijetu i napravila najbolji brod. Nikad se u povijesti Americas Cupa nije dogodilo da naslov osvoji momčad koja je po prvi puta sudjelovala.
´Osjećam neopisivi ponos zbog onog što je napravio Alinghi. Zapravo, bila je to regata iz snova jer mi nismo imali nijednu slabost,´ kazao je Coutts, koji je sebi za 41. rođendan poklonio treći Americas Cup - dva je uzeo sa Team New Zealandom - ali i rekord od 14 pobjeda u nizu u finalima, čime je preskočio legendarnog Dennisa Connera.
Najsretniji je bio Bertarelli, 39-godišnji multimilijarder koji uspješno vodi tvrtku Serono, a koji je konačno ostvario europski san o Americas Cupu, kojeg su tijekom 152 godine pokušali osvojiti tada najbogatiji ljudi Europe - englesi ´Kralj čaja´ Sir Thomas Lipton, Baron Bich i talijanski modni magnat Patrizio Bertelli.
´Naravno da sam sanjao pobjedu, ali zadnju godinu uistinu nisam ni pomislio na trijumf sve dok nismo poveli sa 3:0 u finalu. Drago mi je što sam bio onaj početak lavine sa mog Matterhorna, onaj sitni komad leda koji se odlomio, potom sa sobom uzimao dizajnere Simmera i Vrolijka, Couttsa i Butherwortha, s njima i najbolju posadu na svijetu. Ta lavina se dokotrljala sve do Novog Zelanda´, bio je sretan Bertarelli, o kojem će ovisiti daljna sudbina Kupa, zbog kojeg je Novi Zeland u tri zadnja mjeseca 2002. zaradio čistih 358 milijuna dolara.
Naime, kako Švicarska, zbog objektivnih razloga, ne može na svom tlu organizirati sljedeći Americas Cup 2006. ili 2007., jer pravila dopuštaju samo jedrenje na moru, a ne na jezerima.
Zato će biti zanimljivo tko će biti prvi europski domaćin, zasad je najveći kandidat portugalska luka Cascais blizu Lisabona, potom Napulj, St Tropez, Marseille, Monte Carlo, Palma de Mallorca i Barcelona. Među imenima koje navode agencije zasad se ne spominje ponuda Hrvatskog jedriličarskog saveza da Hrvatska bude domaćin.