Europska komisija je u srijedu prihvatila drugo godišnje izvješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP), kojim je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija. Izvješće je strukturirano na isti način na koji se rade izvješća za zemlje kandidata.
Izvješće za svaku od pet zemalja sastoji se od šest poglavlja - sažetak, politička situacija, ekonomska situacija, provedba Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju, financijska pomoć EU-a i percepcija EU-a. Izvješće za Hrvatsku ima 36 stranica. U izvješću se ne spominje da je Hrvatska 21. veljače u Ateni podnijela zahtjev za punopravno članstvo.
SAŽETAK
U sažetku izvješća se ističe da hrvatska vlada nastavlja pokazivati odlučnost u svojim naporima na uspostavi pune demokracije u pogledu vladavine zakona. Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja pojačana, da je usvojen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te da su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja procesa povratka prognanika.
"Ali unatoč tom pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na ispunjavanju kratkoročnih prioriteta identificiranih u prošlogodišnjem izvješću", navodi se u sažetku izvješća.
Vladino stajalište o suradnji s Haškim sudom "ostaje mlako". U praksi je postignut samo ograničen napredak u procesu povratka i u faktičnoj integraciji srpske manjine", kaže se u sažetku izvješća Europske komisije. Također se ističe da je potrebno pojačati napore na području pravosuđa i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
POLITIČKA SITUACIJA
"Hrvatska nastavlja napredovati u tranzicijskom procesu", kaže se u izvješću i dodaje da bi Vlada "mogla uložiti više napora na provedbi svoje reformske agende i uhvatiti se u koštac s preostalim manjkavostima kako bi se ispunili politički i ekonomski standardi EU-a".
Europska komisija navodi da demokratske institucije rade dobro, ali da je politički dijalog između Vlade i oporbe još uvijek vrlo težak te da domaće teme često pretežu pred međunarodnim.
Unatoč nedavnom usvajanju "reforme pravosudnog sustava", pravosuđe i dalje ostaje područje koje posebno zabrinjava. Pravosudni sustav trpi od organizacijskih problema, neefikasnih postupaka, nedostatka stručnosti i dugog čekanja na završetak sudskih postupaka.
U izvješću se navodi da je usvajanje novog izbornog zakona, u kojem bi se redefinirala uloga hrvatske dijaspore i osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina, "jedno od ključnih otvorenih pitanja".
Europska komisija također navodi da je glavna oporbena stranka HDZ u "travnju prošle godine izabrala novog predsjednika, koji je započeo proces transformacije HDZ-a. Nacionalistički i protueuropski tvrdolinijaši su napustili HDZ i u rujnu 2002. osnovali novu desnu stranku Hrvatski blok".
Znatan napredak Hrvatska je učinila na području ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebice usvajanjem Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama".
Što se tiče stanja u medijima, navodi se da novi zakon o Hrvatskoj radio i televiziji (HRT) "ne štiti u potpunosti HRT od izravnog ili neizravnog uplitanja političkih i državnih tijela, tako da Vlada treba učiniti sve kako bi se HRT-u osigurao neovisan rad".
EKONOMSKA SITUACIJA
Unatoč usporavanju gospodarskog rasta u svijetu, u Hrvatskoj je bruto nacionalni proizvod (BNP) nastavio rasti u 2002. po procijenjenoj stopi do pet posto, a na temelju rasta domaće potražnje, investiranja i osobne potrošnje.
Kao pozitivan element navodi se stabilnost cijena, a kao jedan od većih problema visoka stopa nezaposlensti.
PROVEDBA SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU
Europska komisija ističe da Hrvatska treba pojačati administrativne kapacitate za provedbu novog zakonodavstva.
U izvješću se ističe Ministarstvo za europske integracije, kao "personalno dobro opremljenu službu, koja koordinira provedbu SSP-a na visoko učinkovit i profesionalan način".
"Postoji poteba jačanja administrativnih kapaciteta različitih ministarstava i drugih Vladinih tijela, koja su odgovorna za zakonodavno približavanje" EU-u, kaže se u izvješću.
FINANCIJSKA POMOĆ EU-A
Od 1991. do uključivo 2002. godine Hrvatska je dobila 488.09 milijuna eura. Do 2000. godine uglavnom se radilo o humanitarnoj pomoći. Godine 2001. Hrvatska je kroz CARDS program dobila 60 milijuna eura, prošle godine 59 milijuna, a za ovu godinu je predviđeno 62 milijuna eura.
"CARDS program za 2001. označava prelazak s pomoći koja je bila fokusirana na povratak izbjeglica na programe koji pokrivaju daljnji razvoj i potrebe za razvoj institucija", navodi se u izvješću.
PERCEPCIJA EU-a
U službenim stajalištima prema Europskoj uniji proteklih godinu dana nije bilo uočljivih promjena. "Postoji jasna službena politika u korist integracija u EU kroz ispunjavanje obveza iz SSP-a", stoji u izvješću.
Također se navodi da je stajalište javnosti prema EU-u i dalje vrlo povoljno "unatoč nedostatku informiranosti o EU-u i Procesu stabilizacije i pridruživanje".